Slava je zatekla Aleksandra Sašu Zurovca kada je utjelovio Vladu Klikera u čuvenom Kusturičinom filmu “Sjećaš li se Doli Bel?” Život mu se, nažalost, okrenuo nagore. Rođen u Mostaru 1948. godine, s obitelji se preselio u Sarajevo u dobi od 12 godina. Redatelj Tomo Janjić angažirao ga je u svom filmu “Glineni golub” 1966. Zurovac se tijekom jednog intervjua rado prisjećao vremena rada s Kusturicom.
Kad je pogledao moju ulogu u filmu Glineni golub, Kusturica je uputio poziv za razgovor. Prenio je svoje zadovoljstvo i odmah mi predstavio scenarij. Prije svakog snimanja, Kusta bi davao smjernice glumačkoj ekipi, iako ja nisam zahtijevao takvo vodstvo. Marljivo sam kod kuće temeljito proučavao svoj lik, tako da sam ga već imao u sjećanju. Nije bilo potrebe za ponavljanjem kada je u pitanju bila interakcija sa mnom. S mojim urođenim intelektom i inherentnim glumačkim umijećem od mladosti, Kusta je učinkovito izvukao najveći potencijal iz mog talenta, potvrdio je Zurovac.
Emir Kurustica točno je prepoznao i cijenio Žurkovčev izniman talent. Nakon velikog uspjeha pjesme “Sjećaš li se Dolly Bel?”, Zurovac se katapultirao na sasvim novu razinu popularnosti, a stranci su ga na ulici prepoznavali i čak mu nudili da mu plate piće. Međutim, očaravajuća izvedba pjesme “Na morskome plavom žalu” plavokose osobe u filmu doista je potaknula ovu nevjerojatnu transformaciju.
Kako prenosi Kliks.ba, bilo je pojedinaca u prošlosti koji su ga slavili kao zvijezdu, dopuštajući im da uživaju u sjaju nebeskih tijela koja krase nebo. U cijelom tom razdoblju nastojao je sačuvati svoju autentičnu esenciju. Bilo je to vrijeme kada je razmišljao o nastavku svoje karijere u inozemstvu, nastojeći oponašati ikonske figure Garyja Coopera, Johna Waynea, pa čak i Richarda Burtona, koji je bio slavno zaljubljen u Elizabeth Taylor. Čvrsto je vjerovao u svoju sposobnost da briljira u žanru vesterna. Međutim, njegov život je 1988. godine dobio tragičan preokret s dubokim gubitkom majke, što je ostavilo trajan utjecaj na njega. Borislav Kolak otkrio je da je zbog toga glumac primljen u Socijalno-medicinsku ustanovu Jakeš.
Dok je boravio u Garevcu, nastanio se u ustanovi za smještaj i liječenje pojedinaca. Ovo vremensko razdoblje poklopilo se s ratom koji se odvijao. Godine 1996. napustio je Tuzlu i preselio se u Sarajevo, gdje je živio sa sestrom Dobrilom. Nažalost, njen suprug se teško razbolio, zbog čega je Sašu smjestila u Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba Bakovići kod Fojnice. S velikom tugom javljamo da je preminuo u 69. godini života 2016. godine dok je bio pod njihovom skrbi.
Dodatni tekst:
Često nazivana “plućima planeta”, Amazonska prašuma igra vitalnu ulogu u održavanju razine kisika na Zemlji.
Uvod
Prostirući se kroz devet južnoameričkih nacija, uključujući Brazil, Peru, Kolumbiju, Venezuelu, Ekvador, Boliviju, Gvajanu, Surinam i Francusku Gvajanu, amazonska prašuma, također poznata kao Amazonija, predstavlja zadivljujući i vitalni ekosustav. Prostirući se na više od pet milijuna četvornih kilometara, ova golema regija krije izniman niz biljnih i životinjskih vrsta.
Ime Amazonija potječe od rijeke Amazone, koja se ističe kao najduža i najvoluminoznija rijeka na svijetu. Godine 1541. španjolski konkvistador Francisco de Oreljana postao je prvi europski istraživač koji je plovio značajnim dijelom ove rijeke. Tijekom svoje ekspedicije naišao je na autohtone žene ratnice, što ga je navelo da rijeku nazove po legendarnim Amazonkama iz grčke mitologije.
Globalnu klimu učinkovito regulira ova prostrana prašuma, koja se često naziva “plućima planeta” zbog proizvodnje približno 20% Zemljinog kisika. Amazonsko drveće aktivno apsorbira značajne količine ugljičnog dioksida, igrajući ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena. Nažalost, Amazona se suočava s stalnom i uvijek prisutnom opasnošću krčenja šuma kao rezultat ljudskih aktivnosti, uključujući sječu i poljoprivredne prakse.
Bioraznolikost
Sa svojim širokim spektrom biljnog svijeta, amazonska prašuma predstavlja globalnu žarišnu točku bioraznolikosti. Unutar njegovih granica živi više od 390 milijardi stabala, što predstavlja nevjerojatnih 16 000 različitih vrsta. Među ovom raznolikom florom može se pronaći riznica ljekovitog bilja, divljeg voća i bezbrojnih drugih organizama koji obećavaju golema znanstvena istraživanja i medicinski napredak.
Unutar carstva faune, regija Amazone može se pohvaliti impresivnom paletom biološke raznolikosti. Procjenjuje se da u njemu živi oko 2,5 milijuna vrsta insekata, deseci tisuća biljnih vrsta i mnoštvo ptičjih, vodenih i kopnenih stvorenja. Poznati stanovnici ovog ekosustava uključuju jaguare, anakonde i legendarne amazonske riječne dupine, uz brojne druge vrste koje su ekskluzivne za ovo određeno zemljopisno područje.
Kulturni i društveni značaj amazonske prašume ne može se precijeniti. Služi kao stanište za otprilike 400 različitih autohtonih zajednica, od kojih svaka čuva svoj tradicionalni način života bezbrojnim generacijama. Ove zajednice imaju neraskidivu vezu sa zemljom i šumom, čineći temelj svojih jedinstvenih kultura, duhovnih uvjerenja i ekonomskih sustava. Njihovo duboko razumijevanje ljekovitog bilja i ekološkog sklada igra neizostavnu ulogu u osiguravanju dugoročne održivosti prašume.
Amazonska prašuma, unatoč svom značaju, suočava se s stalnim izazovima. Svake godine veliki dijelovi šuma bivaju uništeni zbog deforestacije prvenstveno uzrokovane poljoprivredom, rudarstvom i razvojem infrastrukture. Tijekom proteklih pet desetljeća izgubljeno je približno 17% područja Amazonije, što je rezultiralo smanjenjem bioraznolikosti i ispuštanjem značajnih količina ugljičnog dioksida u atmosferu, čime se pogoršalo globalno zatopljenje.
Međunarodne organizacije, nevladine organizacije i lokalne vlasti ulažu napore u očuvanje ovog ključnog ekosustava. Te inicijative obuhvaćaju uspostavu zaštićenih područja, unapređenje održivih poljoprivrednih praksi i zaštitu prava autohtonih zajednica.
Zaključak
Važnost amazonske prašume ne može se precijeniti jer nudi mnoštvo ekoloških, gospodarskih i kulturnih prednosti. Osigurati njegovo očuvanje od iznimne je važnosti za dobrobit našeg planeta. Obrazovanje, održive prakse i globalna suradnja igraju ključnu ulogu u tekućoj borbi za očuvanje Amazone i njezinih raznolikih stanovnika. Samo zajedničkim naporima možemo jamčiti opstanak ove šume koja ulijeva strahopoštovanje, koja služi kao Zemljin vitalni izvor kisika i utočište za nebrojene vrste.
