Istraga o nestanku Danka Ilića, koji je misteriozno nestao krajem prošlog mjeseca, još je u tijeku. Cijeli balkanski prostor bio je zahvaćen kaosom, zbog čega su mnogi posumnjali na umiješanost njegove majke. Ipak, na kraju je oslobođena svake krivnje. Unatoč tome, hodnicima se i dalje šuška, insinuirajući veliku zavjeru, što je posebno uznemirujuće za roditelje.
U razdoblju nestanka kćerke Ivane Ilić doživjela je dubok emocionalni potres koji ju je potaknuo da prihvati zahtjevno stanje duha i prestane s unosom hrane. Kako bi pobjegla od neprestane medijske pažnje, Ivana je sa sinom Lazarom utjehu potražila u široj rodbini, jer je sve veća prisutnost brojnih medijskih ekipa u Boru sve više smetala. Ove detalje, kojima se može vjerovati, otkrili su pojedinci koji su intimno povezani s Ivanom.
Ivaninu situaciju pogoršavaju stalni podsjećanja na Dansku unutar njezine obiteljske rezidencije.
Kao što je ranije navedeno, Ivana svakodnevno proživljava duboku tugu, izražavajući svoju tjeskobu opetovano ispitujući gdje se nalazi njezina kćer i osuđujući one koji su odgovorni za situaciju. Ona čvrsto vjeruje da su pojedinci koji nanose štetu djeci psihički neuravnoteženi. S obzirom na preporuku svoje obitelji, Ivana je naposljetku prihvatila bratov prijedlog za smještaj, jer im je iskreno stalo do dobrobiti njezinog malog sina Laze i želja da Ivana vodi život bez komplikacija.
Izazovi pred nama su golemi, posebno za majku Ivanu, koja nosi težinu stvaranja Danke i njezine vodilje. Osim brige za Lazinu dobrobit, Ivana mora sebi postaviti kao prioritet posvetiti mu značajne trenutke, darujući mu neprocjenjiv dar svoje prisutnosti. Mlada majka pod lupom javnosti nosi nemali teret. Optužbe javnosti bile su usmjerene na Ivanu i njenog supruga Miloša, smatrajući ih odgovornima za nestanak kćeri Danke.
Nadalje, bilo je pojedinaca koji su tvrdili da posjeduju informacije o lokaciji djeteta, ali su to htjeli zadržati skrivenim. Važno je napomenuti kontinuirane napore da se lociraju posmrtni ostaci dvogodišnje Danke Ilić. U emisiji Usijanje gostovali su ugledni gosti, vještak Vladimir Simidžija, psihijatrica prof. dr. Ivana Stašević Karličić, odvjetnica Ana Selak te bivši djelatnik SDB-a Božidar Spasić. Selak je posebno istaknuo nepodudarnost u vezi s osumnjičenima.
U našem društvu, presumpcija nevinosti dok se krivnja ne dokaže je kamen temeljac kaznenog prava. Opće je prihvaćeno da pojedinci koji su optuženi za zločin tvrde da su nevini istinito. Međutim, nalazimo se u kontradiktornom položaju. Unatoč osudi njihovog nedostatka moralnog integriteta, također polažemo neizmjerno povjerenje u njihove izjave, bespogovorno prihvaćajući njihovo navodno sudjelovanje u konkretnom kaznenom djelu. Kada im društvo podari tu ovlast, postaje ključno i za tužiteljstvo i za sud da podrže to uvjerenje.
Karličić, kao i on, dijeli isto stajalište, naglašavajući važnost poštivanja presumpcije nevinosti, koja ulijeva osjećaj pravne zaštite pojedinca. Od srca podržavam ovaj odvjetnički stav. Za učinkovito rješavanje značajnog dijela predmeta nužno je angažirati vještake koje odredi tužitelj. Bilo bi prerano donositi zaključke bez opipljivih dokaza i činjeničnih podataka.
Pravna sigurnost svih građana u našoj zemlji ojačana je presumpcijom nevinosti, koja ne samo da štiti prava optuženika, već i poštuje načela pravde. Simidžija tvrdi da se otkrivanje istine oslanja isključivo na opipljive dokaze. Posljedično, potraga za istinom ograničena je na područje činjeničnih dokaza koje tužiteljstvo pažljivo prikuplja i ispituje. Uvjerljiv primjer iz Sjedinjenih Država zorno ilustrira ovaj koncept, jer je porota uspješno osudila pojedinca unatoč odsutnosti tijela. Ovo služi kao opipljiva demonstracija tužiteljeve oštroumne procjene i ispitivanja dostupnih materijalnih dokaza.
