Nakon niza turbulentnih i kišnih dana u Srbiji, meteorolog Nedeljko Todorović otkriva prognozu potencijalnih nevremena i ljeto koje je pred nama.

Nedeljko Todorović

Prema Nedeljku, postoji prirodan obrazac osciliranja koji održava ravnotežu unutar okoline. Kao rezultat toga, ako su prethodna tri mjeseca bila neuobičajeno suha i topla, sljedeća dva mjeseca trebala bi donekle olakšati blagim smanjenjem vrućine i povećanjem količine oborina. Mjesec svibanj pokazao je tu promjenu, s povećanjem količine oborina, dok su se temperature vratile na prosječne razine. Nedeljko donosi i uvid u ono što se može očekivati ​​za nadolazeće ljeto.

Iako nema konkretnih informacija, vremenska prognoza ukazuje na tople temperature popraćene oborinama. Očekujte pojavu intenzivnih oluja, koje će rezultirati lokalnim nesrećama prvenstveno tijekom lipnja i srpnja. Vrijedno je napomenuti da ove pojave ne ciljaju na istu lokaciju svake godine. Najčešće su pogođeni jugozapadni i zapadni krajevi Srbije, a povremeno jugoistočno područje. Ova zapažanja iznio je Nedeljko Todorović gostujući na K1 televiziji.

Dodatni tekst:

Često nazivana “plućima planeta”, Amazonska prašuma igra vitalnu ulogu u održavanju razine kisika na Zemlji.
Uvod
Prostirući se kroz devet južnoameričkih nacija, uključujući Brazil, Peru, Kolumbiju, Venezuelu, Ekvador, Boliviju, Gvajanu, Surinam i Francusku Gvajanu, amazonska prašuma, također poznata kao Amazonija, predstavlja zadivljujući i vitalni ekosustav. Prostirući se na više od pet milijuna četvornih kilometara, ova golema regija krije izniman niz biljnih i životinjskih vrsta.

Ime Amazonija potječe od rijeke Amazone, koja se ističe kao najduža i najvoluminoznija rijeka na svijetu. Godine 1541. španjolski konkvistador Francisco de Oreljana postao je prvi europski istraživač koji je plovio značajnim dijelom ove rijeke. Tijekom svoje ekspedicije naišao je na autohtone žene ratnice, što ga je navelo da rijeku nazove po legendarnim Amazonkama iz grčke mitologije.

Globalnu klimu učinkovito regulira ova prostrana prašuma, koja se često naziva “plućima planeta” zbog proizvodnje približno 20% Zemljinog kisika. Amazonsko drveće aktivno apsorbira značajne količine ugljičnog dioksida, igrajući ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena. Nažalost, Amazona se suočava s stalnom i uvijek prisutnom opasnošću krčenja šuma kao rezultat ljudskih aktivnosti, uključujući sječu i poljoprivredne prakse.

Bioraznolikost
Sa svojim širokim spektrom biljnog svijeta, amazonska prašuma predstavlja globalnu žarišnu točku bioraznolikosti. Unutar njegovih granica živi više od 390 milijardi stabala, što predstavlja nevjerojatnih 16 000 različitih vrsta. Među ovom raznolikom florom može se pronaći riznica ljekovitog bilja, divljeg voća i bezbrojnih drugih organizama koji obećavaju golema znanstvena istraživanja i medicinski napredak.

Unutar carstva faune, regija Amazone može se pohvaliti impresivnom paletom biološke raznolikosti. Procjenjuje se da u njemu živi oko 2,5 milijuna vrsta insekata, deseci tisuća biljnih vrsta i mnoštvo ptičjih, vodenih i kopnenih stvorenja. Poznati stanovnici ovog ekosustava uključuju jaguare, anakonde i legendarne amazonske riječne dupine, uz brojne druge vrste koje su ekskluzivne za ovo određeno zemljopisno područje.

Kulturni i društveni značaj amazonske prašume ne može se precijeniti. Služi kao stanište za otprilike 400 različitih autohtonih zajednica, od kojih svaka čuva svoj tradicionalni način života bezbrojnim generacijama. Ove zajednice imaju neraskidivu vezu sa zemljom i šumom, čineći temelj svojih jedinstvenih kultura, duhovnih uvjerenja i ekonomskih sustava. Njihovo duboko razumijevanje ljekovitog bilja i ekološkog sklada igra neizostavnu ulogu u osiguravanju dugoročne održivosti prašume.

Amazonska prašuma, unatoč svom značaju, suočava se s stalnim izazovima. Svake godine veliki dijelovi šuma bivaju uništeni zbog deforestacije prvenstveno uzrokovane poljoprivredom, rudarstvom i razvojem infrastrukture. Tijekom proteklih pet desetljeća izgubljeno je približno 17% područja Amazonije, što je rezultiralo smanjenjem bioraznolikosti i ispuštanjem značajnih količina ugljičnog dioksida u atmosferu, čime se pogoršalo globalno zatopljenje.

Međunarodne organizacije, nevladine organizacije i lokalne vlasti ulažu napore u očuvanje ovog ključnog ekosustava. Te inicijative obuhvaćaju uspostavu zaštićenih područja, unapređenje održivih poljoprivrednih praksi i zaštitu prava autohtonih zajednica.

Zaključak
Važnost amazonske prašume ne može se precijeniti jer nudi mnoštvo ekoloških, gospodarskih i kulturnih prednosti. Osigurati njegovo očuvanje od iznimne je važnosti za dobrobit našeg planeta. Obrazovanje, održive prakse i globalna suradnja igraju ključnu ulogu u tekućoj borbi za očuvanje Amazone i njezinih raznolikih stanovnika. Samo zajedničkim naporima možemo jamčiti opstanak ove šume koja ulijeva strahopoštovanje, koja služi kao Zemljin vitalni izvor kisika i utočište za nebrojene vrste.

Ads