Sporazum pod nazivom “mirni razlaz” izradila je Vlada Republike Srpske, a potpisivanje planiraju zatražiti i od Vlade Federacije BiH. Više detalja i konačna odluka o “mirnom razlazu” bit će iznesena u Narodnoj skupštini RS-a.
Sastavljen od 15 članaka, Sporazum je strukturiran u odjeljke koji uključuju Uvodne odredbe, Ciljeve, Suverenitet stranaka te Prijelazne i završne odredbe. Prvobitno je bilo predviđeno da će potpisnice Sporazuma biti vlade oba entiteta, ali očito je da to neće biti slučaj.
U uvodu Sporazuma izričito se proglašava da će i RS i FBiH, koje čine BiH, međusobno štititi autoritet državnog prava, u skladu sa svojim statusom ugovornih strana i potpisnica svih aneksa Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
Treće poglavlje knjige uvelike se usredotočuje na navodni suverenitet entiteta, naglašavajući važnost međusobnog priznavanja i poštivanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i zemljopisnog integriteta kao temeljnih stupova pravnih, političkih i civilizacijskih vrijednosti koje se moraju podržavati bez iznimke. .
U sedmom članku posebno se govori o razdruživanju, gdje se navodi da se uključene strane mirno razilaze zbog nemogućnosti obnove izvornog Općeg okvira za mir u BiH. Ovim okvirom osigurana je ravnopravnost entiteta i konstitutivnih naroda kroz implementaciju konsocijacijske demokracije i mehanizama za zaštitu entitetskih i nacionalnih interesa.
Nakon mirnog razlaza, obje strane će djelovati samostalno, pridržavajući se pravnih tradicija RS-a od 9. siječnja 1992., kada je proglašena, i FBiH od 18. ožujka 1994., kada je uspostavljena Washingtonskim sporazumom.
Donesena je odluka da se granica uspostavi na postojećoj crti razgraničenja između dva entiteta, čime se osigurava da obje strane zadrže posjed svojih teritorija.
Po završetku, sporazum će biti proslijeđen Vladi FBiH na potpisivanje, dok će NSRS pristupiti usvajanju Informacije u kojoj se ističe neophodnost otpočinjanja procesa uređenja odnosa između RS i FBiH u skladu sa Daytonskim sporadijem. i međunarodnim ugovorima.
Dokument sadrži 45 stranica koje ocrtavaju različite oblike antidejtonskog djelovanja koje se do sada događalo u BiH. Konkretno, bavi se postupcima visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH koji se mogu smatrati antidejtonskim. Dokument također pruža uvid u prijenos nadležnosti tijekom godina i rezultirajuće učinke. Dodatno, dotiče se i tema kao što su pritisci na RS, rezolucija o genocidu u Srebrenici, Svesrpski sabor, štetno djelovanje bošnjačkih političara, rušenje daytonske BiH i dr.
Nadalje, donesen je pripremljeni zaključak o usvajanju Informacije u kojem je naglašena potreba da se, uz prijedlog Sporazuma, pokrene procedura za uređenje odnosa između RS i FBiH u skladu s Daytonskim sporazumom i međunarodnim aktima.
NSRS svojim zaključkom treba obuhvatiti sljedeće: 1. Mora potvrditi Informaciju o potrebi otpočinjanja procesa uređenja odnosa RS-FBiH u skladu s Djetonskim i međunarodnim protokolima i istu dostaviti Parlamentu FBiH na mišljenje; 2. Podržati prijedlog Sporazuma o uređenju odnosa RS-FBiH u skladu s Djetonskim i međunarodnim odredbama i dostaviti ga Parlamentu FBiH na razmatranje; i 3. Zaključak stupa na snagu dan nakon službenog donošenja.
S obzirom da prioritet ima završetak 10. redovne sjednice, za koju zastupnici predviđaju da će trajati cijeli dan i potencijalno se nastaviti i sutra, malo je vjerojatno da će NSRS trenutno uzeti u obzir Sporazum, Informaciju i Zaključke koji se odnose na “mirno razdruživanje”.
