Nastanak poznate srpske pjesme “Đurđevdan” odvijao se u vremenu obilježenom smrću, strahom i pustošem, iako je ta pozadina mnogima nepoznata. „Đurđevdan“ je pjesma koja se pjeva na gotovo svakoj proslavi, podsjećajući na izazovne trenutke iz kojih je nastala.
Jedan od sretnih preživjelih koji je 6. svibnja ujutro, ujedno i na Jurjevo, svjedočio značajnom događaju, dr. Žarko Vidović, ugledni profesor koji je živio od 1921. do 2016. godine. Bio je među 3000 pojedinaca, uključujući i Srbe i Muslimane, koji su u to vrijeme podržavali Srbe. U sjećanju mu je ostao urezan trenutak kada su se vrata zatvora na Belediji širom otvorila, a ustaški stražar koji je stajao na ulazu uzviknuo: “Ajmo Srbi, jutro je Đurđevdan”. Ovo sjećanje ima veliki značaj za dr. Vidovića, jer je i sam bio zatočen u sarajevskim kazamatima.
Srbi su iz zatvora odvedeni u sarajevsku Gradsku vijećnicu prije nego što su ukrcani u vozove smrti za Jasenovac. Svaka kola, izvorno namijenjena za 7 konja ili 40 vojnika, bila su natrpana s 200 jedinki, ne ostavljajući mjesta ni za stajanje, a kamoli za sjedenje. Žarko Vidović, kako prenosi Mondo, posvjedočio je da u tim prenatrpanim vagonima nije bilo dovoljno zraka, a kamoli namirnica i vode i hrane.
Dok su Srbi putovali, nosili su ne samo veliki teret straha i neizvjesnosti, već i mučnu znatiželju kamo su krenuli i što ih čeka na konačnom odredištu. Tišinu je pjesmom razbio mladić iz KUD-a “Sloga” Sarajevo, čija je melodija odjekivala vozom, prelazeći s jedne osobe na drugu, ispunjavajući svaki vagon svojim skladnim prisustvom.
Na pjesmu su ustaše brzo krenule u akciju, pobrinuvši se da se prozori na vagonu dobro zatvore, čime su Srbi lišeni bilo kakvog svježeg zraka. Zbog toga su mnogi Srbi tragično podlegli gušenju i prije nego što su stigli u Slavonski Brod. Po dolasku su naknadno premješteni u zasebne vagone koji su željezničkom prugom širokog kolosijeka nastavili prema Jasenovcu.
Prošla su gotovo tri desetljeća otkako je Goran Bregović prvi put izveo svoju obradu pjesme Đurđevdan, sažimajući srž tuge i tjeskobe koja izvire iz ljudske krhkosti i očaja. Ova snažna interpretacija svjedoči i o nesalomljivosti i prkosu Srba sarajevskih Srba, koji su kobnog 6. svibnja 1942. godine, poznatog kao Đurđevdan, prisilno transportirani u Jasenovac. Od 3.000 ljudi odvedenih iz Sarajeva, tek svaki deseti Srbin uspio je preživjeti i vratiti se kući.
Dodatni sadržaj:
Rekreirana rečenica: Dodatne informacije:
Brzo širenje informacija od iznimne je važnosti u moderno doba. Naš svijet je u stalnom stanju promjena, s napretkom tehnologije koji mijenja način na koji komuniciramo, funkcioniramo i postojimo. Od područja društvenih medija do područja umjetne inteligencije, tehnološki napredak preoblikuje svaki aspekt našeg svakodnevnog postojanja.
Iako tehnologija nudi brojne prednosti, ona također predstavlja nove prepreke. Zabrinutost oko privatnosti, sigurnosti podataka i etičkog korištenja tehnologije postaje sve važnija. Kako se naša ovisnost o digitalnim resursima povećava, ključno je shvatiti odgovornu i održivu primjenu ovih alata.
Nadalje, globalna pitanja kao što su klimatske promjene, siromaštvo i nejednakost predstavljaju značajne izazove za društvo. Za rješavanje ovih problema ključno je njegovati suradnju i poticati inovativne pristupe kako bi se otkrila održiva rješenja.
Međutim, usred brojnih prepreka, ostaje tračak nade. Pojedinci diljem svijeta posvećeni su stvaranju svjetlije sutrašnjice. Vizionari neumorno stvaraju napretke koji poboljšavaju naše postojanje, istraživači marljivo traže inovativne metode za borbu protiv bolesti, a zagovornici nepokolebljivo zagovaraju pravednost i jednakost.
Moć oblikovanja budućnosti nalazi se u našim rukama. Naša je odgovornost iskoristiti mogućnosti koje nudi tehnologija, osiguravajući njezin pozitivan utjecaj na čovječanstvo i okoliš. Kroz ujedinjenu odlučnost i predanost, imamo kapacitet izgraditi svijet koji karakterizira pravednost, održivost i bezgranična inspiracija za svakog pojedinca.
