BONUS ČLANAK:
Kardiovaskularne Bolesti: Globalni Izazov i Preporuke za Prevenciju
Kardiovaskularne bolesti (KVB) predstavljaju vodeći uzrok smrti i invaliditeta širom svijeta, s više od 17,5 milijuna smrtnih slučajeva svake godine. Ove bolesti imaju duboke posljedice na zdravlje, kvalitetu života i ekonomski razvoj zemalja. Posebno je zabrinjavajuće visoki udio KVB u radnoaktivnoj populaciji, gdje doprinose smanjenju produktivnosti i radnoj nesposobnosti. Također, ove bolesti značajno povećavaju troškove zdravstvene zaštite, stvarajući dodatno ekonomsko opterećenje.
Statistika i Trendovi:
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, kardiovaskularne bolesti su i dalje dominantan uzrok smrti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U 2019. godini, ove bolesti bile su odgovorne za 46,5% svih smrtnih slučajeva, što predstavlja blagi pad u odnosu na 49% iz 2018. godine. U muškoj populaciji, 242 osobe su umrle od KVB, dok je u ženskoj populaciji taj broj bio 349. Najčešći uzrok su ishemijske bolesti srca, uključujući srčani infarkt, dok cerebrovaskularne bolesti, poput moždanog udara, zauzimaju drugo mjesto.
- Analize od 2002. do 2019. godine pokazuju da su stope smrtnosti od KVB veće kod žena u općem uzorku, dok su kod osoba u dobi od 40 do 64 godine stope smrtnosti više kod muškaraca. Iako stope smrtnosti od ishemijskih bolesti srca pokazuju uzlazni trend, stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti su u opadanju.
Rizični Faktori i Prevencija:
Kardiovaskularne bolesti su u velikoj mjeri preventabilne. Ključni rizični faktori uključuju prehranu, tjelesnu aktivnost, pušenje i krvni tlak. Globalna kampanja Svjetske kardiološke federacije naglašava značaj promjena u načinu života kako bi se smanjio rizik od KVB. Svjetski dan srca, koji se obilježava 29. rujna, ima za cilj podizanje svijesti o ovim bolestima i poticanje pojedinaca, obitelji i zajednica da poduzmu aktivnosti za očuvanje zdravlja srca.
Preporuke za Očuvanje Zdravlja Srca:
- Pravilna Prehrana: Prilagodite prehrambene navike kako biste podržali zdravlje srca. Izbjegavajte industrijski prerađene obroke bogate šećerom, mastima i soli. Ograničite konzumaciju zaslađenih pića i radije odaberite vodu ili nezašećerene sokove. Umjesto slatkih međuobroka, birajte svježe voće ili orašaste plodove. Preporučuje se konzumacija pet porcija voća i povrća dnevno, a alkohol treba konzumirati umjereno.
- Prestanak Pušenja: Pušenje je jedan od najvažnijih rizičnih faktora za bolesti srca. Prestanak pušenja značajno smanjuje rizik od koronarne srčane bolesti, a pruža pozitivan primjer drugima. Traženje stručne pomoći tokom odvikavanja može biti korisno.
- Tjelesna Aktivnost: Redovita tjelesna aktivnost je ključna za održavanje zdravlja srca. Preporučuje se najmanje 30 minuta umjerenih vježbi pet do šest dana u tjednu. Aktivnosti poput plesa, šetnje ili pomaganja u kućanskim poslovima također su korisne. Ograničite vrijeme provedeno pred ekranom na maksimalno dva sata dnevno i uključite se u fizičke aktivnosti s obitelji i prijateljima.
- Praćenje Zdravlja: Redovito mjerite krvni tlak, razinu šećera u krvi, kolesterol i indeks tjelesne mase. Ovi parametri su ključni za rano otkrivanje i kontrolu kardiovaskularnih rizika.
Svjetski dan srca, 29. rujna, trebao bi biti poticaj za usvajanje zdravih životnih navika i poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja. Promjenom svakodnevnih navika možemo značajno smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i poboljšati kvalitetu života za sebe i svoju zajednicu.
