U današnjem članku donosimo neobičnu, ali važnu priču o pacijentu čiji je slučaj otvorio pitanja o granici između fizičkog zdravlja i psihičkih stanja, te o tome koliko dugo jedan problem može ostati skriven dok se ne pretvori u ozbiljnu opasnost. Više Vam donosimo u nastavku teksta….
Kada želudac postane skladište stranih predmeta
Na prvi pogled, bolovi u trbuhu i povremeno povišena temperatura deluju kao tegobe koje se mogu povezati s uobičajenim probavnim smetnjama. Međutim, slučaj jednog muškarca koji se javio lekarima s upravo ovim simptomima otkrio je nešto krajnje neuobičajeno i alarmantno: u njegovom želucu i crevima pronađeni su deseci stranih predmeta – od medaljona i lančića, do šrafova, magneta, slušalica i patenta zatvarača.
Ova priča, iako zvuči gotovo neverovatno, ukazuje na složenost ljudskog ponašanja i na stanje poznato kao pika – poremećaj u kojem osoba kompulsivno guta nejestive predmete.
Šta su lekari pronašli?
Nakon što je pacijent hospitalizovan i podvrgnut rendgenskom snimku, otkriven je šokantan prizor:
-
metalni predmeti (matice, vijci, magneti),
-
plastični i tekstilni delovi (gumbi, patentni zatvarači),
-
sitni lični predmeti poput slušalica i lančića.
Lekari su kasnije opisali da je muškarac gutao čak i oštre objekte, što je izazvalo ozbiljna oštećenja unutrašnjih organa – rane na zidovima želuca i creva. Takve povrede nose ogroman rizik od perforacije, unutrašnjeg krvarenja i sepse.
Hitna operacija
S obzirom na obim i prirodu progutanih predmeta, tim lekara odlučio se za hitnu hiruršku intervenciju. Operacija je trajala nekoliko sati, a predmeti su pažljivo uklanjani jedan po jedan.
Iako je zahvat tehnički bio uspešan, stanje pacijenta nakon operacije ostalo je kritično:
-
bio je smešten u jedinicu intenzivne nege,
-
priključen na respirator,
-
zahtevao je kontinuirani nadzor zbog mogućih komplikacija.
Ovaj slučaj pokazuje da i uspešna operacija ne znači kraj borbe. Pravi izazov tek počinje nakon fizičkog zbrinjavanja pacijenta.
Pika: poremećaj iza neobičnog ponašanja
Pika je poremećaj koji se svrstava u spektar kompulsivnih ponašanja, a karakteriše ga nekontrolisano gutanje nejestivih predmeta.
Najčešće se javlja:
-
u detinjstvu,
-
tokom trudnoće,
-
kod osoba s određenim psihijatrijskim stanjima – shizofrenija, poremećaji iz autističnog spektra, intelektualne teškoće.
Međutim, može nastati i kod ljudi izvan ovih kategorija. Pokretači mogu biti:
-
stres i anksioznost,
-
nerazrešene traume,
-
navike koje s vremenom izmaknu kontroli.
Zajedničko svim slučajevima jeste činjenica da ljudski želudac nije predviđen za metal, plastiku ili tekstil. Ovi predmeti se mogu zadržati, spojiti u nakupine i izazvati ozbiljna oštećenja sluznice, pa čak i životno ugrožavajuća začepljenja.
Kako se postavlja dijagnoza?
U dijagnostici ključnu ulogu imaju:
-
Rendgenski snimci – prvi korak u otkrivanju prisutnosti stranih tela.
-
CT skener – daje precizniji prikaz položaja i potencijalnih komplikacija.
-
Endoskopske pretrage – koriste se za procenu oštećenja sluznice i mogućnosti vađenja.
Lekari zatim procenjuju:
-
veličinu i oblik predmeta,
-
rizik od perforacije i krvarenja,
-
da li postoji znak infekcije ili upale.
Kod sitnih i glatkih predmeta nekada se čeka da prirodno napuste organizam, ali u slučajevima poput ovog – kada su predmeti brojni, oštri ili izazivaju bol – operacija je neizbežna.
Psihijatrijski aspekt lečenja
Iako hirurški tim rešava akutan problem, suštinski deo lečenja dolazi nakon operacije. Bez razumevanja psihološke osnove ponašanja, rizik ponavljanja je ogroman.
Zato se uključuje multidisciplinarni tim:
-
psihijatri procenjuju dublje uzroke i predlažu terapiju,
-
psiholozi i terapeuti pomažu u razvijanju strategija suočavanja,
-
u nekim slučajevima koristi se i farmakološka podrška.
Terapijski pristupi uključuju:
-
kognitivno-bihevioralne tehnike,
-
rad na prepoznavanju i kontroli impulsa,
-
terapiju traumatskih iskustava ako postoje.
Uloga porodice i okoline
Za najbliže, ovakvi slučajevi su šokantni i teško shvatljivi. Međutim, umesto osude i srama, potrebna je podrška i razumevanje.
Porodica i prijatelji mogu pomoći time što će:
-
prepoznati rane znakove (česte probavne smetnje, nestanak sitnih predmeta, promene raspoloženja),
-
otvoreno razgovarati s osobom o problemu,
-
ukloniti potencijalno opasne predmete iz domaćinstva,
-
podstaknuti odlazak lekaru i terapeutima.
Najgore što okolina može učiniti jeste ignorisati problem ili ga posmatrati kao bizarnost.
Skriveni rizici i pouke
Slučaj muškarca s desetinama progutanih predmeta otkrio je koliko dugo simptomi mogu ostati prikriveni. Povremeni bolovi, mučnine i temperature lako se pripišu banalnim uzrocima. Ali kada tegobe traju nedeljama ili mesecima, to je znak za detaljan pregled.
Lekari poručuju:
-
svako uporno trbušno stanje praćeno temperaturom zahteva obradu,
-
rana reakcija skraćuje put do oporavka,
-
ignorisanje simptoma povećava rizik od hitnih i teških intervencija.
Holistički pristup je ključ
Ovaj slučaj jasno pokazuje da zdravlje nije samo odsustvo bolesti, već i ravnoteža tela i psihe. Gutanje stranih predmeta u odraslom dobu možda zvuči neverovatno, ali iza njega stoje stvarni psihološki razlozi koje treba prepoznati i lečiti.
-
Za lekare, to znači kombinovanje hirurgije i psihijatrije.
-
Za pacijenta, to znači hrabrost da se suoči sa stidom i strahom.
-
Za porodicu, to znači učenje kako da pruži bezuslovnu podršku.
Čovekovo telo jeste izdržljivo, ali nije neuništivo. Bez pomoći i razumevanja, ono što deluje kao retka medicinska zanimljivost može prerasti u ponavljajući i opasan obrazac.
Zato je poruka jasna: pravovremeno prepoznavanje, multidisciplinarno lečenje i podrška okoline jedini su put ka potpunom oporavku.