Peteljke paprika često završavaju u smeću, ali se zapravo mogu koristiti kao ukusan dodatak jelima. Evo zašto ih ne treba bacati i kako ih iskoristiti:
Zašto ne bacati peteljke paprika?
Dodaju Aroma: Peteljke paprika imaju intenzivan okus i miris koji može obogatiti jela. Kada ih stavite u zamrzivač, možete uživati u njihovom okusu tokom cijele godine.
Jednostavno čuvanje: Nakon što narežete paprike, stavite peteljke u kesu i zamrznite. Ovaj način čuvanja omogućava da ih imate pri ruci kad god vam zatrebaju.
Poboljšavaju Jelo: Kad spremate jelo, dodajte zamrznute peteljke tokom kuhanja. One će dodati bogatstvo okusa, ali se ne jedu – samo se uklone prije serviranja.
Kako koristiti peteljke paprika?
Zamrzavanje: Narežite peteljke i stavite ih u kesu ili posudu za zamrzavanje. Tako će se očuvati njihov okus.
Dodavanje u Jelo: Kada kuhate, dodajte peteljke u lonac, supe, variva ili umake. Ostavite ih da se kuhaju s jelom kako bi oslobodile svoj okus.
Uklanjanje: Nakon što se jelo skuha, izvadite peteljke prije nego poslužite. One su tu samo za aromu i nisu za konzumaciju.
Savjet: Ako imate mnogo peteljki, možete ih kombinirati s drugim začinima za dodatne varijacije u okusu.
Ovaj jednostavan trik može unaprijediti vaše kuharske vještine i pomoći vam da maksimalno iskoristite sve dijelove paprika.
BONUS:
Meteoropatija je kompleksan fenomen koji pokazuje kako vremenske promjene mogu utjecati na zdravlje ljudi. Povezanost između vremena i zdravlja poznata je još iz doba Hipokrata, a moderna istraživanja potvrđuju da određeni vremenski uvjeti mogu pogoršati simptome različitih bolesti.
Definicija i simptomi meteoropatije
Meteoropatija se odnosi na tjelesne i psihičke tegobe koje se javljaju zbog promjena u vremenskim uvjetima, kao što su promjene temperature, atmosferskog tlaka i vlažnosti zraka. Osobe koje su meteorološki osjetljive mogu doživjeti pogoršanje kroničnih bolesti ili pojavu novih simptoma kad dođe do vremenskih promjena. Meteoropati imaju izraženije simptome, koji se obično pojavljuju 24 do 48 sati prije promjene vremena i mogu trajati dan ili dva, a zatim se smanjuju kada se organizam prilagodi novim uvjetima.
Fiziološke i psihološke tegobe
Kod meteoropata najčešće se javljaju simptomi poput:
Razdražljivosti i depresivnog raspoloženja
Osjećaja umora, pospanosti i mentalne slabosti
Povišenog krvnog tlaka
Glavobolje
Povećane osjetljivosti na bolove u zglobovima i mišićima
Problema s disanjem i osjećaja težine u želucu
Simptoma kardiovaskularnog sustava poput ubrzanog rada srca ili bolova u prsima
Meteoropatija je postala sve češća u modernom dobu, a utjecaj na zdravlje može biti jači zbog:
Dugotrajnog boravka u zatvorenim, klimatiziranim prostorima koji smanjuju prilagodljivost organizma na vremenske promjene
Stresa i drugih negativnih čimbenika poput ekološkog zagađenja i ekonomskih poteškoća
Starijih osoba, osoba s kroničnim bolestima i duševnim poremećajima
Povijest meteoroloških istraživanja: Prva meteorološka postaja u Hrvatskoj osnovana je 1851. godine u Dubrovniku, a sustavna istraživanja biometeorologije počela su sredinom 20. stoljeća, s financiranjem i podrškom Ministarstva znanosti.
Savremena istraživanja: Dr. sc. Ksenija Gačeša Zaninović i drugi znanstvenici iz DHMZ-a provode istraživanja o utjecaju vremena na različite zdravstvene aspekte, uključujući vaskularne bolesti, respiratorne probleme i psihičke poremećaje.
