Ministar za rad i socijalnu politiku FBiH Adnan Delić najavio je da će novi zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju uvesti pravedniji sistem u kojem više neće biti moguće da osoba s 15 godina staža prima jednaku penziju kao radnik s četiri decenije rada.
Novi zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH: prema pravednijem sistemu
U Federaciji Bosne i Hercegovine uskoro se očekuju značajne promene u sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja, koje bi trebalo da isprave dugogodišnje nepravde i uvedu više pravičnosti među osiguranicima. Ministar za rad i socijalnu politiku FBiH, Adnan Delić, najavio je donošenje novog zakona koji bi trebalo da ukloni nelogičnosti iz dosadašnjeg modela i da uvede sistem u kojem će visina penzije konačno biti proporcionalna dužini radnog staža i visini uplaćenih doprinosa.
Suština reforme je jednostavna, ali izuzetno važna: više neće biti moguće da osoba s minimalnim stažom i niskim doprinosima prima jednaku penziju kao radnik koji je čitav radni vek posvetio poslu i redovno punio fond. Ovakva promena predstavlja korak ka održivosti penzijskog sistema i vraćanju poverenja građana u institucije.
Dosadašnji model – sistem koji stvara nepravdu
U postojećem modelu penzijskog i invalidskog osiguranja u FBiH postojala je očigledna disproporcija između uplaćenih doprinosa i visine ostvarene penzije. Naime, sistem je omogućavao da pojedinci s tek 15 godina radnog staža, često uz minimalne uplate, ostvaruju gotovo ista prava kao i oni koji su radili pune četiri decenije.
Ovakva situacija, prema rečima ministra Delića, narušava osnovni princip pravičnosti i jednakosti u sistemu socijalne zaštite. Time su mnogi građani koji su savesno i dugoročno izdvajali doprinose bili dovedeni u položaj da primaju gotovo istu penziju kao i oni s daleko manjim uplatama.
Posebno problematični su slučajevi u kojima su radnici sa visokim primanjima u međunarodnim organizacijama ili privatnom sektoru dobrovoljno uplaćivali doprinose na najnižu osnovicu. Na taj način su, uz samo 15 godina uplata, ostvarivali penziju od oko 200 KM, koju bi penzioni fond zatim dopunjavao do minimalne penzije od 600 KM. Time su praktično koristili rupe u sistemu koje su omogućavale da minimalni doprinosi donesu maksimalnu korist — na štetu onih koji su uplaćivali realne iznose.
Uzroci i posledice neodrživog sistema
Da bi se razumela dubina problema, neophodno je sagledati nekoliko ključnih faktora koji su doveli do trenutnog stanja:
-
Neadekvatan zakonski okvir – Dosadašnji propisi nisu jasno razdvajali socijalnu zaštitu od zarađenog prava, što je dovelo do prelivanja obaveza iz jednog segmenta u drugi.
-
Demografski pritisak – Starenje stanovništva i smanjenje broja aktivnih osiguranika povećali su pritisak na fond.
-
Nedovoljna kontrola uplata – Postojala je mogućnost manipulacije osnovicama i lažnih uplata, što je oslabilo finansijsku stabilnost sistema.
-
Niska zaposlenost i siva ekonomija – Veliki broj ljudi radi bez prijave, što dodatno smanjuje prilive u fond PIO/MIO.
Rezultat ovih faktora je rastući disbalans između uplata i isplata, što dugoročno preti urušavanju celog penzijskog sistema.
Zbog toga je, kako navodi ministar Delić, reforma postala neizbežna.
Ključne promene koje donosi novi zakon
Najavljenim izmenama planirano je uvođenje pravednijeg i održivijeg modela penzijskog sistema. Novi zakon ima za cilj da:
-
razdvoji socijalnu komponentu od zarađenog prava,
-
stabilizuje penzioni fond,
-
spreči zloupotrebe kroz minimalne uplate,
-
osigura dugoročnu održivost bez dodatnih budžetskih intervencija.
Drugim rečima, visina penzije će ubuduće direktno zavisiti od realnog radnog staža i iznosa doprinosa. To znači da će oni koji su radili duže i uplaćivali više — dobijati i veću penziju, dok će socijalna komponenta biti jasno definisana i odvojena od radno-zasnovanih prava.
Ministar Delić je naglasio da cilj nije da se kazne oni s kraćim stažom, već da se sistem učini fer i transparentnim, te da svako zna na osnovu čega ostvaruje svoja prava. U tom smislu, najavljena reforma je i signal odgovornosti prema budućim generacijama koje ne bi trebalo da nasleđuju finansijski neodrživ sistem.
Ko stoji iza predloženih reformi
Novi zakon nije rezultat pojedinačne inicijative, već plod zajedničkog rada više aktera. U izradu i analizu rešenja bili su uključeni:
-
Savez udruženja penzionera,
-
Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH,
-
predstavnici boračkih organizacija,
-
stručnjaci iz oblasti ekonomije, prava i socijalne politike.
Ovaj široki konsultativni proces imao je za cilj da se obezbedi širok društveni konsenzus i da rešenja budu utemeljena na realnim analizama. Učesnici su zajednički zaključili da je postojeći sistem neodrživ, i to ne samo zbog finansija, već i zbog moralne dimenzije — jer ne nagrađuje rad, već pasivnost.
Zanimljivo je napomenuti da je ideja o reformi prisutna već duže vreme, ali je tek sada, zahvaljujući stabilnijim političkim prilikama i većoj spremnosti za promene, došla na dnevni red.
Očekivani efekti reforme
Predložene izmene trebalo bi da donesu nekoliko pozitivnih efekata na duži rok:
-
Finansijska stabilnost fonda – Kada se socijalna davanja jasno odvoje od zarađenih prava, fond će moći preciznije da planira rashode.
-
Motivacija za prijavljen rad – Radnici će imati jasan podsticaj da legalno rade i uplaćuju doprinose, jer će njihova penzija realno zavisiti od toga.
-
Smanjenje budžetskih intervencija – Umanjena potreba da država redovno „spašava“ fond dodatnim sredstvima.
-
Povećano poverenje građana – Sistem koji nagrađuje poštenje i rad gradi poverenje i osećaj sigurnosti.
Dugoročno gledano, ovaj model može postati temelj održivog penzijskog sistema koji će funkcionisati bez vanrednih finansijskih injekcija i koji će biti otporniji na demografske promene.
Izazovi i mogući rizici
Naravno, nijedna reforma ne prolazi bez izazova. Novi zakon će zahtevati:
-
precizne prelazne odredbe kako bi se zaštitili oni koji su pred penzijom,
-
jačanje kapaciteta institucija koje prate i kontrolišu uplate doprinosa,
-
javnu komunikaciju i edukaciju građana o promenama,
-
socijalne mere za najugroženije, kako bi se ublažili efekti razdvajanja socijalnog i osiguranog dela penzije.
Takođe, biće potrebno da se građanima jasno objasni razlika između socijalne pomoći i zarađene penzije, jer mnogi trenutno ta dva pojma mešaju. Samo transparentno informisanje može sprečiti nesporazume i nezadovoljstvo.
Reforma penzijskog sistema u Federaciji BiH predstavlja važan iskorak prema pravednijem društvu. Najavljeni novi zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ima cilj da uspostavi ravnotežu između prava i obaveza, čime se štite i sadašnji i budući penzioneri.
Osnovna poruka reforme jeste da penzija treba da bude zasluženo pravo, a ne poklon. Svaki uplaćeni doprinos mora imati svoju vrednost, a sistem mora prestati da nagrađuje one koji u njega ne doprinose u dovoljnoj meri.
Uvođenjem jasnog razdvajanja socijalne komponente od zarađenog prava, penzioni fond će dobiti stabilnost, a građani sigurnost da njihov trud neće biti uzaludan. Time se ne samo popravljaju ekonomski pokazatelji, već se vraća i moralni kredibilitet čitavog sistema.
Na kraju, kako je istakao ministar Delić, cilj nije kažnjavanje bilo koga, već stvaranje sistema u kojem je rad vrednovan, a pravda dostupna svima. Ova reforma, ako bude dosledno sprovedena, može postati prekretnica u istoriji socijalne politike Federacije BiH — primer kako se promišljenim pristupom može izgraditi održiv i pošten društveni poredak.