Milica Pavlović nikada nije krila da je babu i dedu smatrala roditeljima, s kojima je odrasla u Gornjem Bunibrodu, kod Leskovca. Pjevačici su bliži otac i maćeha, a majku gotovo da i ne spominje. Milica Pavlović priča o majci i ispituje bolne detalje iz prošlosti.
Milika je rekla da je jako vezana za njih jer se uvijek prisjeti da su joj baka i djed ispunili djetinjstvo toplinom i podrškom, što je nedostajalo njenoj majci.
Tema nije ružna. život to. Normalne stvari su Ovo su. Organiziran je život. Zaista ne osjećam da je nema u mom životu, koliko god to bešćutno zvučalo. Tužna priča i nije me briga za to – rekao je Milika. Pjevačica je jednom prilikom progovorila o svojim roditeljima.
Razveli su se, a bolje je imati dobar razvod nego loš brak. Samo sam preuzeo veću odgovornost da nitko ne kaže da sam se loše ponašao. Ovo nije tužna priča – ne treba mi sažaljenje! Ne želim biti žrtva! Divim se borbenosti – rekao je Pavlović u izuzetno rijetkom intervjuu Milici na temu njene majke. Iako ne priča često na tu temu, kaže da nije bilo kontakta s majkom, ali opet, nije ni s njom.
– Nisam, ovako je došlo. Nakon razvoda prvo je dolazila kod mene, a onda je izgubila interes za mene. Sada mi ne trebaju novi ljudi u životu. Majčinsku ljubav dobila sam od bake i djeda – kaže Milica.
Jer sam je jednom vidio izdaleka u situaciji i to je bio jedini put da je došla u kontakt sa mnom. Od djetinjstva su me učili da budem ratnik, da znam da sam najbolja i da preuzimam odgovornost za svaku svoju odluku”, rekla je pjevačica medijima.
Ova vrsta biljke ne bi se trebala uzgajati u kući. Novosti pišu da su od predslavenskog doba ljudi prenijeli predaje o negativnom ili pozitivnom utjecaju pojedinih stabala, uključujući nesjeku hrastovih stabala i nenošenje grana za Božić. Čuvarkuća ili zjenica stoji na vrhu kuće kao zaštita od groma. U blizini kuće nema bagrema za nekadašnji naziv bagrem.
Štoviše, bagrem se ne smije cijepiti. Kada se iščupa zbog sušenja ili kada njegovo korijenje predstavlja opasnost za kuću, dvorište se u tom trenutku može redizajnirati kako bi se fokusiralo na one vrste biljaka koje su preci cijenili. Imati orah u sastavu znači prizvati nesreću i smrt. Bagrem se ne smije saditi u blizini kuće zbog ovoga ili drugih razloga gdje je već postalo potrebno posjeći bagrem, sjena bi trebala upozoravati na to. Bagremova sjena ne smije sjediti pod orahom.
U vrtu rastu orasi i dudovi, ali među ukućanima nije bilo preživjelog da pokaže gdje se to zapravo nalazi. Prvo treba posaditi drveće, a zatim dodati grmlje i cvijeće. Okućnica na svakom imanju najbolje izgleda ako ima hrasta, a većina njih s lijepo razgranatim krošnjama zahvata “debeli” hlad. Ovo sveto drvo je ujedno i sjenovito drvo koje prema Slavenima simbolizira dug život. Lipa je za Slavene bila svetinja zbog svojih zdravih cvjetova.
Ova stabla su prilično dobra hrana za pčele. Medovina dobivena od njih bila je glavno sladilo za Slavene. Nadalje, pročišćavanje vode vrši se lipovim ugljenom. Lipa je naslonjena na sofu, blizu ali ne preko nje. Kad su bili sasvim mali, maltretirane biljke rasle su poput vrbe; na Novu godinu, Lazarevu subotu i Cveti djecu su na dodir nazivali “mirka”. Osim toga, kora vrbe djeluje kao lijek protiv prehlade.