Narodna skupština Republike Srpske priprema nacrt novog Ustava: Ključne promjene i implikacije

Republika Srpska (RS) nalazi se pred značajnim ustavnim promjenama, koje bi mogle redefinisati njeno političko i institucionalno uređenje. Narodna skupština Republike Srpske trenutno razmatra nacrt novog Ustava, koji donosi nekoliko ključnih izmjena. Ovaj potez otvara pitanje kako će se te promjene odraziti na unutrašnje odnose unutar Bosne i Hercegovine.

Ključne promjene u nacrtu Ustava

Nacrt novog Ustava predviđa nekoliko značajnih izmjena, koje se odnose na političku i vojnu strukturu Republike Srpske:

  • Ukidanje Vijeća naroda i funkcije potpredsjednika
    • Prema novom nacrtu, Vijeće naroda RS bi bilo ukinuto, što bi uticalo na mehanizme zaštite vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda.
    • Takođe, planirano je ukidanje funkcije potpredsjednika RS, čime bi se smanjio broj visokih političkih funkcija u entitetu.
  • Ponovno formiranje Vojske Republike Srpske
    • Jedna od najkontroverznijih promjena je obnova Vojske Republike Srpske (VRS), koja je ukinuta u procesu reforme oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
    • Predsjednik RS bio bi vrhovni komandant, što znači da bi imao ovlašćenja u pogledu komandovanja i donošenja ključnih vojnih odluka.
  • Status glavnog grada i prijestonice
    • Banjaluka bi dobila zvaničan status glavnog grada Republike Srpske.
    • Istovremeno, prijestonica bi postalo Istočno Sarajevo ili Pale, prema odredbama nacrta.

  • Regulisanje statusa Brčko distrikta
    • Nacrt novog Ustava predviđa i rješavanje pitanja Brčko distrikta kroz nove ustavne odredbe.
    • Trenutno je Brčko distrikt poseban administrativni entitet unutar Bosne i Hercegovine, ali novi ustavni akt mogao bi donijeti izmjene u njegovom statusu.

Procedura izmjene Ustava

Kako bi se Ustav Republike Srpske izmijenio, potrebno je proći nekoliko faza, uključujući:

  1. Podnošenje prijedloga
    • Prijedlog izmjena mogu podnijeti:
      • Predsjednik RS
      • Vlada RS
      • Najmanje 30 poslanika Narodne skupštine RS
  2. Javna rasprava
    • Nakon utvrđivanja nacrta, organizuje se javna rasprava, tokom koje stručnjaci, političari i građani mogu iznijeti svoje primjedbe i sugestije.
  3. Glasanje u parlamentu
    • Da bi se nacrt usvojio, neophodna je dvotrećinska većina u Narodnoj skupštini RS, što znači da najmanje 56 od 83 poslanika mora podržati izmjene.

Političke reakcije i implikacije

Očekuje se da će ove predložene promjene izazvati široku javnu raspravu, kao i podijeljene reakcije unutar političkog spektra Bosne i Hercegovine.

  • Podržka iz RS
    • Pristalice ovih izmjena smatraju da će novi Ustav omogućiti veću autonomiju i jaču institucionalnu stabilnost Republike Srpske.
  • Reakcije iz Federacije BiH i međunarodne zajednice
    • Opozicione stranke i međunarodni akteri već su izrazili zabrinutost zbog potencijalnog narušavanja ravnoteže uspostavljene Dejtonskim sporazumom.
    • Posebno su kontroverzne tačke koje se tiču formiranja Vojske RS i regulisanja statusa Brčko distrikta.

Dodatne odredbe nacrta Ustava

Jedan od najinteresantnijih članova nacrta je član 115, stav 2, koji predviđa:

“RS može biti vojno neutralna ili napraviti vojni savez sa drugom državom.”
(čitaj: Srbijom)

Ova odredba otvara mogućnost za jaču vojnu saradnju Republike Srpske sa Srbijom, što bi moglo dodatno uticati na odnose u regiji.

Zaključak

Novi nacrt Ustava Republike Srpske donosi značajne izmjene, koje bi mogle imati dugoročne posledice na političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Ključne promjene uključuju ukidanje Vijeća naroda, obnavljanje Vojske RS, redefinisanje statusa glavnog grada i prijestonice, kao i moguće izmjene u vezi sa Brčko distriktom.

Iako ove izmjene imaju podršku unutar Republike Srpske, nailaze na ozbiljne kritike iz Federacije BiH i međunarodne zajednice. Proces usvajanja novog Ustava pratiće intenzivne političke debate, a krajnji ishod zavisiće od političke dinamike i odnosa snaga u Narodnoj skupštini RS.

Ads

RELATED ARTICLESMORE FROM AUTHOR