Posljednjih dana, Dubai, pustinjski grad, doživio je nezapamćen potop, što je rezultiralo tisućama blokiranih turista u zračnoj luci, pistama pretvorenim u rijeke koje teku, a automobilima koji su plutali gradom.
Razorne posljedice prirodne katastrofe u gusto naseljenom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata postale su nadaleko poznate, potaknuvši globalnu znatiželju o njezinom podrijetlu i potencijalu za sprječavanje njezinih katastrofalnih posljedica.
Igra okrivljavanja na društvenim medijima brzo se usmjerila na sijanje oblaka, metodu geoinženjeringa koja se koristi za poticanje padalina i drugih učinaka. Unatoč tome, stručnjaci upozoravaju na zabludu da je manipuliranje oblacima radi stvaranja oborina samo po sebi izazvalo vremensku katastrofu.
Dubai selepas dilanda banjir baru-baru ni. Allahuakbar. pic.twitter.com/lKnEhWPoJ5
— #UpdateInfo🇲🇾🌍 (@update11111) April 18, 2024
Proces zasijavanja oblaka uključuje otpuštanje tvari, poput srebrnog jodida, u oblake kako bi se olakšala kondenzacija vodene pare u kapljice vode. Ovu tehniku koriste brojne zemlje više od 50 godina, iako trenutno nema znanstvenih dokaza koji bi poduprli njen značajan utjecaj na razine oborina. U prosjeku, sijanje oblaka rezultira skromnim povećanjem od približno pet do 15 posto godišnjih stopa padalina. Izvanredan primjer ovoga dogodio se u Dubaiju, gdje je količina padalina u jednom danu bila jednaka gotovo dvogodišnjoj količini normalnih oborina.
Prema klimatologu, sijanje oblaka nema moć prizvati oblake iz zraka. Umjesto toga, ubrzava proces kondenzacije postojeće vode u atmosferi, što dovodi do ispuštanja vode na određenim mjestima. Stoga je prisutnost vlage preduvjet za stvaranje oblaka, jer bez nje oblaka ne bi bilo. Ovaj uvid podijelio je klimatolog, a izvijestila je Friderike Oto za Scientific Media Center.
Prema Nacionalnom centru za meteorologiju Emirata (NCM), koji je odgovoran za upravljanje aktivnostima zasijavanja oblaka, nije bilo slučajeva zasijavanja oblaka ni prije ni tijekom oluje. Dok je Bloomberg ranije izjavio da se sijanje oblaka dogodilo u nedjelju i ponedjeljak, to se nije dogodilo u utorak kada je došlo do poplave. Napredni modeli prognoze već su predvidjeli znatnu količinu oborina tjedan dana prije oluje, eliminirajući potrebu za sijanjem oblaka.
Vrijedno je spomenuti da sijanje oblaka ima samo regionalni utjecaj i nema mogućnost utjecaja na globalnoj razini, dok je oluja nastala u Dubaiju proširila svoj doseg na susjedne zemlje Bahrein i Oman. Prema meteorolozima, prekomjerne oborine u Dubaiju pripisane su konvektivnom sustavu mezoskale, snažnoj oluji koja je odigrala značajnu ulogu.
Prema Suzan Gray, profesorici meteorologije na Sveučilištu Reading, fenomen se događa kada se više pojedinačnih grmljavinskih oluja spoji i stvori ogromno prostranstvo visokih oblaka, koji se često protežu stotinama kilometara. Ovaj štit od oblaka popraćen je raširenim obilnim oborinama. Ovi pojačani pljuskovi mogu brzo rezultirati poplavama na tlu, kao što je primjer incidenta u zračnoj luci u Dubaiju.
Prema Esri Alnakbi, višoj prognostičarki pri NCM-u, kombinacija tlaka, zajedno s kontrastom između toplijih temperatura pri tlu i nižih temperatura više, odigrala je ulogu u stvaranju idealnih uvjeta za snažnu grmljavinsku oluju. Alnakbi je također primijetio da su klimatske promjene faktor koji je doprinio oluji.
Istraživanje intenzivnih konvektivnih pojava na južnom Arapskom poluotoku u proljeće otkrilo je da se usporediva vrsta oluje, poput one koja je odgovorna za ovaj izvanredni događaj u tom području, dogodila čak 95 puta od 2000. godine. Ove su oluje najviše prevladava na Arapskom poluotoku tijekom ožujka i travnja. Međutim, studija je također otkrila povećanje trajanja ovih oluja u UAE od 2000. godine, što se može pripisati učincima globalnog zatopljenja.
Porast globalne temperature ima izravan utjecaj na obrasce padalina diljem svijeta, čak iu tradicionalno sušnim regijama ili tijekom suša. To je zbog činjenice da topliji zrak ima veću sposobnost zadržavanja vlage, što rezultira povećanjem vlage od približno sedam posto za svaki stupanj Celzijusa. Posljedično, to može dovesti do pojačanog intenziteta oborina.
Prema studiji klimatskog modeliranja objavljenoj u časopisu “Scientific Report”, predviđa se da bi do kraja ovog stoljeća UAE mogao doživjeti porast godišnjih oborina od približno 30 posto zbog globalnog zatopljenja. Nažalost, ograničena je pažnja posvećena ključnoj infrastrukturi, kao što su odvodni kanali i kanalizacijski sustavi, koji bi mogli pomoći u upravljanju potencijalnim valom vode. Nedostatak zelenih površina koje mogu apsorbirati višak vlage pogoršava problem, budući da su postojeći sustavi odvodnje loše opremljeni za podnošenje tako velikih oborina.
Kako bi se učinkovito riješio utjecaj klimatskih promjena na cestovni promet, stručnjaci preporučuju izmjenu infrastrukture i objekata uz izgradnju rezervoara za skladištenje viška vode od sezonskih oborina. Kao odgovor na ovo hitno pitanje, Uprava za cestovni promet Ujedinjenih Arapskih Emirata nedavno je uspostavila jedinicu za upravljanje rizikom od poplava u Dubaiju, što ukazuje na značajne izazove s kojima će se vjerojatno suočiti.
