Ove navike sagorevaju pankreas, a da toga niste ni svesni: Nakon 60. godine primetićete veliku razliku

U našem svakodnevnom životu, dok razmišljamo o srcu, jetri ili plućima, rijetko se sjetimo jednog malog, ali presudnog organa – pankreasa. On je tihi radnik u pozadini našeg zdravlja, neumoran i nenametljiv. Sve dok ispunjava svoju ulogu besprijekorno, gotovo da ga ne primećujemo. Međutim, kada se umori ili naruši njegova funkcija, posljedice mogu biti ozbiljne i često bolne.

Pankreas nije samo pomoćnik probavi – on je centralna biohemijska laboratorija našeg tijela, odgovorna za proizvodnju enzima koji razlažu hranu i hormona, među kojima je najpoznatiji insulin, ključan za regulaciju nivoa šećera u krvi. Ako ovaj organ zakazuje, čitav sistem se narušava.

Poznati ruski ljekar dr Aleksandar Mjasnikov upozorava da način na koji se odnosimo prema svom tijelu, naročito nakon šezdesete godine, može presudno uticati na zdravlje pankreasa. Navike koje godinama tolerišemo – prejedanje, masna hrana, previše šećera, alkohol – tada dolaze na naplatu. Kao stara mašina koja je dugo radila bez servisa, pankreas može iznenada otkazati, šaljući snažne i bolne signale kroz bolest poznatu kao pankreatitis.

1. Pankreas – mali organ sa velikom odgovornošću

Smješten duboko u trbuhu, iza želuca, pankreas ima dvostruku funkciju:

• Egzokrinu, kojom luči enzime za varenje masti, ugljenih hidrata i proteina.

• Endokrinu, kojom proizvodi hormone poput insulina i glukagona.

Upravo ta kombinacija čini ga jednim od najvažnijih organa u održavanju metaboličke ravnoteže. Ako pankreas počne da se „buni“, cijeli sistem pati. Problem je što ovaj organ rijetko upozorava blagim simptomima. Dok, recimo, želudac reaguje nelagodom ili jetra umorom, pankreas „ćuti“ – sve dok situacija ne postane ozbiljna.

2. Neprijatelji pankreasa – svakodnevne navike koje ga uništavaju

Prema riječima dr Mjasnikova, najveći problem nije u nekoj rijetkoj bolesti, već u našim svakodnevnim izborima. Tokom života nesvjesno stvaramo navike koje polako, ali sigurno iscrpljuju pankreas.

Najčešći neprijatelji su:

• prejedanje,

• masna i pržena hrana,

• alkohol,

• višak šećera u ishrani,

• i kasni obroci.

Svaka od ovih navika stvara dodatni pritisak na žlijezdu koja bi trebalo da radi u ritmu, a ne u stresu. Pankreas ne voli iznenađenja. Kada ga preopteretimo, enzimi koje luči da bi svarili hranu počinju da napadaju sopstveno tkivo – i tada nastaje pankreatitis, upala koja može biti akutna ili hronična, a u težim slučajevima čak i životno ugrožavajuća.

3. Prvi savet – jednostavnost u ishrani i umjerenost

Najvažniji korak u očuvanju zdravlja pankreasa je umjerenost u jelu. Velike porcije, masna jela i alkoholni napici glavni su razlozi zbog kojih pankreas „puca“.

Ljekari savjetuju da se dan organizuje u pet do šest manjih obroka umjesto jedne ili dvije velike gozbe. Na taj način, pankreasu se daje prilika da ravnomjerno luči enzime i ne preopterećuje se.

Hranu bogatu mastima, kao što su pržena jela, dimljeno meso, masni sirevi i brza hrana, treba ograničiti. Umjesto toga, preporučuje se:

• lagana kuvana ili pečena jela,

• svježe povrće,

• nemasno meso i riba,

• biljna ulja u umjerenim količinama,

• dovoljan unos tečnosti, naročito vode i biljnih čajeva.

Što se tiče alkohola – posebno nakon šezdesete godine on postaje pravi otrov za pankreas. I najmanja količina može izazvati nagli upalni odgovor. Mjasnikov naglašava da, ako postoji jedan organ kojem alkohol ne smijemo „poklanjati“, to je upravo pankreas.

4. Drugi savet – stabilan nivo šećera u krvi

Drugi ključni faktor zdravlja pankreasa jeste kontrola unosa šećera. Problem nije samo u očiglednim slatkišima poput kolača i bombona. U modernoj ishrani, šećer je skriven svuda: u hljebu, umacima, gaziranim pićima, pa čak i u proizvodima koji se reklamiraju kao „zdravi“.

Svaki nagli skok šećera u krvi tjera pankreas da proizvodi više insulina. Ako se to ponavlja svakodnevno, ćelije koje luče insulin se iscrpljuju, i rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 značajno raste.

Zato se preporučuje da osnova ishrane budu:

• integralne žitarice,

• svježe povrće,

• riba, jaja i nemasni mliječni proizvodi,

• orašasti plodovi i vlakna.

Slatkiši, peciva i gazirani sokovi treba da postanu izuzetak, a ne pravilo. Na taj način pankreas „diše“ i dobija snagu da obavlja svoje funkcije bez preopterećenja.

5. Treći savet – odmor i ritam obroka

Treći, možda najzanemareniji, ali jednako važan savet odnosi se na odmor pankreasa. Naš organizam, baš kao i mi, ima svoj biološki ritam rada i odmora. Kada kasno uveče jedemo, naročito obilne obroke, pankreas je prisiljen da nastavi sa radom i u vrijeme kada bi trebalo da se regeneriše.

Dr Mjasnikov preporučuje noćni post od 12 do 14 sati, što znači da se večera pojede do 19 časova, a doručak najranije ujutru. Taj „odmor“ omogućava ćelijama pankreasa da se oporave i ponovo uspostave ravnotežu.

Dodatno, lagana večera i kratka šetnja nakon obroka pomažu probavi i smanjuju pritisak na digestivni sistem. Stara poslovica „bolje je zaspati gladan nego sit“ u ovom slučaju ima duboko medicinsko značenje.

6. Prevencija umjesto liječenja

Mjasnikov ističe da nije potrebno sprovoditi drastične dijete ili unositi skupe dodatke ishrani. Ključ leži u malim, dosljednim koracima. Svaka odluka da pojedemo manje, da preskočimo alkohol, da večeramo ranije – doprinosi dugovječnosti pankreasa.

Uz pravilnu ishranu, važnu ulogu imaju i:

• redovna fizička aktivnost,

• izbjegavanje pušenja,

• dovoljno sna i smanjenje stresa.

Pankreas je posebno osjetljiv na stres, jer hormoni koje tijelo tada proizvodi utiču na lučenje insulina i enzima. Zato psihička ravnoteža i miran životni tempo često znače više od bilo kog lijeka.

7. Uloga starosti i mudrosti u očuvanju zdravlja

Kako starimo, metabolizam se usporava, a organi postaju osjetljiviji. Pankreas, koji je godinama neumorno radio, tada najviše trpi. Mjasnikov poredi stariji pankreas sa strojom koji je prešao mnogo kilometara – treba mu pažnja, „ulje“ i vrijeme za odmor.

Iako se mnogi ljudi osjećaju vitalno i aktivno u šezdesetim, upravo tada je potrebno pojačano slušati signale tijela. Bol u gornjem dijelu trbuha, mučnina, gubitak apetita ili nagla promjena nivoa šećera mogu biti prvi znaci da pankreas traži pomoć.

Zdravlje pankreasa nije stvar sreće, već rezultat naših svakodnevnih odluka. Ako želimo da nas ovaj tihi organ služi i u poznim godinama, moramo mu pružiti ono što najviše cijeni – umjerenost, ravnotežu i odmor.

Stari ljekar Paracelzus davno je rekao:

„Sve je otrov i sve je lek – doza je ta koja čini razliku.“

U slučaju pankreasa, ta rečenica je doslovna istina. Jedna večera previše, jedno parče torte ili čaša alkohola mogu biti kap koja prelije čašu. Ali isto tako, jedan zdrav izbor, jedno „ne“ poroku, jedno ranije spavanje mogu značiti godine zdravog života.

Pankreas, iako tih i nenametljiv, jedan je od naših najvrijednijih saveznika. Ako mu omogućimo da radi u miru, on će nas nagraditi stabilnom energijom, pravilnim varenjem i dugotrajnim zdravljem.