Uticaj arapskih reči na srpski jezik

Uvod

Arapizmi su reči arapskog porekla koje su, posredstvom osmansko-turskog jezika, ušle u srpski jezik. Ove reči su rezultat dugotrajnog kulturnog i jezičkog kontakta Balkana sa islamskom civilizacijom. Zbog toga se arapizmi neretko nazivaju turcizmima, osmanizmima ili orijentalizmima.

Fonetske i semantičke prilagodbe

Mnoge arapske reči su pretrpele značajne izmene u fonetskom i semantičkom smislu kako bi se uskladile sa srpskim jezikom. Neki primeri ovih transformacija uključuju:

  • Radnja (ar. dukkān, tur. dukkan)
  • Zanat (ar. sanā’, tur. sanat – izrada)
  • Sat (ar. sā’a, tur. saat)
  • Sevap (ar. tawāb, tur. sevap – nagrada)
  • Kebab (ar. kabāb, tur. kebap)
  • Kef ili čeif (ar. kayf, tur. keyif – uživanje)
  • Kup (ar. kūb, tur. küp – čaša)
  • Fukara (ar. fuqara’, tur. fukara – siromašan)
  • Džep (ar. đayb, tur. cep)

Ove reči su se vremenom potpuno prilagodile gramatičkim pravilima srpskog jezika i danas su neodvojivi deo svakodnevnog govora.

Morfološke promene i gramatička prilagođavanja

Određeni arapizmi su promenili svoj gramatički rod i broj u procesu adaptacije:

  • Kijamet (ar. qiyāma – nered) i amanet (ar. ’amāna – savez) su u arapskom jeziku ženskog roda, dok su u srpskom preuzeti u muškom ili srednjem rodu.
  • Neke imenice su u arapskom bile u obliku množine, ali su u srpskom postale jednina, kao što je slučaj sa reči esnaf (ar. asnāf – zanatlijska zajednica).
  • Oblik reči muslim (aktivni particip „onaj koji se pokorava Bogu“) dobio je dodatak perzijskog sufiksa -an za označavanje množine, što je dovelo do termina muslimani.

Arapizmi u svakodnevnom i stručnom vokabularu

Najviše arapskih reči u srpskom jeziku odnosi se na:

  • Religiju (džamija, kur’an, iman, sevap)
  • Pravo i administraciju (kadija, ferman, amanet)
  • Nauku (algebra, cifra, sirup)
  • Trgovinu i zanate (esnaf, bazar, tarifa)
  • Svakodnevni govor (sabah – jutro, kef – uživanje)

Lična imena i prezimena arapskog porekla

Srpski jezik je inkorporirao i mnoga arapska lična imena, koja su kasnije oblikovala prezimena:

  • Ahmedović (od Ahmed)
  • Hasanović (od Hasan)
  • Karahasan (od Hasan, sa dodatkom kara – crni)

Zaključak

Arapski jezik je imao ogroman uticaj na razvoj srpskog jezika, posebno preko osmansko-turskog posredovanja. Mnoge arapske reči su danas potpuno uklopljene u srpski jezik, a njihov uticaj se može primetiti u oblasti religije, nauke, trgovine i svakodnevnog govora. Iako se arapski termini danas manje koriste nego u prošlosti, njihov trag u srpskom jeziku ostaje neizbrisiv.

Ads