Uticaj arapskih reči na srpski jezik
Uvod
Arapizmi su reči arapskog porekla koje su, posredstvom osmansko-turskog jezika, ušle u srpski jezik. Ove reči su rezultat dugotrajnog kulturnog i jezičkog kontakta Balkana sa islamskom civilizacijom. Zbog toga se arapizmi neretko nazivaju turcizmima, osmanizmima ili orijentalizmima.
Fonetske i semantičke prilagodbe
Mnoge arapske reči su pretrpele značajne izmene u fonetskom i semantičkom smislu kako bi se uskladile sa srpskim jezikom. Neki primeri ovih transformacija uključuju:
- Radnja (ar. dukkān, tur. dukkan)
- Zanat (ar. sanā’, tur. sanat – izrada)
- Sat (ar. sā’a, tur. saat)
- Sevap (ar. tawāb, tur. sevap – nagrada)
- Kebab (ar. kabāb, tur. kebap)
- Kef ili čeif (ar. kayf, tur. keyif – uživanje)
- Kup (ar. kūb, tur. küp – čaša)
- Fukara (ar. fuqara’, tur. fukara – siromašan)
- Džep (ar. đayb, tur. cep)
Ove reči su se vremenom potpuno prilagodile gramatičkim pravilima srpskog jezika i danas su neodvojivi deo svakodnevnog govora.
Morfološke promene i gramatička prilagođavanja
Određeni arapizmi su promenili svoj gramatički rod i broj u procesu adaptacije:
- Kijamet (ar. qiyāma – nered) i amanet (ar. ’amāna – savez) su u arapskom jeziku ženskog roda, dok su u srpskom preuzeti u muškom ili srednjem rodu.
- Neke imenice su u arapskom bile u obliku množine, ali su u srpskom postale jednina, kao što je slučaj sa reči esnaf (ar. asnāf – zanatlijska zajednica).
- Oblik reči muslim (aktivni particip „onaj koji se pokorava Bogu“) dobio je dodatak perzijskog sufiksa -an za označavanje množine, što je dovelo do termina muslimani.
Arapizmi u svakodnevnom i stručnom vokabularu
Najviše arapskih reči u srpskom jeziku odnosi se na:
- Religiju (džamija, kur’an, iman, sevap)
- Pravo i administraciju (kadija, ferman, amanet)
- Nauku (algebra, cifra, sirup)
- Trgovinu i zanate (esnaf, bazar, tarifa)
- Svakodnevni govor (sabah – jutro, kef – uživanje)
Lična imena i prezimena arapskog porekla
Srpski jezik je inkorporirao i mnoga arapska lična imena, koja su kasnije oblikovala prezimena:
- Ahmedović (od Ahmed)
- Hasanović (od Hasan)
- Karahasan (od Hasan, sa dodatkom kara – crni)
Zaključak
Arapski jezik je imao ogroman uticaj na razvoj srpskog jezika, posebno preko osmansko-turskog posredovanja. Mnoge arapske reči su danas potpuno uklopljene u srpski jezik, a njihov uticaj se može primetiti u oblasti religije, nauke, trgovine i svakodnevnog govora. Iako se arapski termini danas manje koriste nego u prošlosti, njihov trag u srpskom jeziku ostaje neizbrisiv.