Jetra – tihi heroj našeg tijela koji nas čuva, dok ga mi često zanemarujemo

Jetra je jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu, a opet – najtiši.
Ona filtrira krv, razgrađuje toksine, pomaže varenje i reguliše hormone, ali gotovo nikada ne “traži pažnju”. Upravo zbog te svoje tišine, stručnjaci često upozoravaju: „Jetra ne boli – ali kad progovori, obično je već kasno.“

Ovaj paradoks čini bolesti jetre posebno opasnima. Dok mi nastavljamo svakodnevno konzumirati alkohol, brzu hranu ili lijekove bez kontrole, jetra u tišini pokušava da nas zaštiti – sve dok njeni mehanizmi ne popuste. Tek tada tijelo počinje slati jasne signale, ali u tom trenutku oštećenje je često već veliko.

Zašto je jetra toliko važna?

Jetra je glavni filter našeg organizma.
Ona obavlja više od 500 različitih funkcija, među kojima su:

• Detoksikacija krvi – razgradnja i uklanjanje štetnih materija, alkohola i lijekova.

• Proizvodnja žuči, koja pomaže u varenju masti.

• Skladištenje energije u obliku glikogena.

• Regulacija hormona i metabolizma holesterola.

• Razgradnja starih eritrocita i stvaranje novih proteina plazme.

Uprkos svim tim zadacima, jetra je često zanemarena jer ne šalje jasne bolne signale. To znači da se bolest može razvijati mjesecima, pa i godinama, bez simptoma.

Prema riječima dr. Amre Ćosović iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, „više od 40% pacijenata sa masnom jetrom nema nikakve simptome, sve dok bolest ne pređe u uznapredovali stadijum“ (izvor: Klix.ba, 2024).

Najčešći poremećaji i bolesti jetre

Bolesti jetre obuhvataju širok spektar stanja, od blagih i reverzibilnih do teških i hroničnih. Najčešći problemi su:

1. Masna jetra (steatoza) – najčešća bolest savremenog doba, koja pogađa svaku četvrtu osobu. Nastaje zbog gojaznosti, prekomjerne konzumacije alkohola, loše ishrane i nedostatka fizičke aktivnosti.
   Na početku nema simptoma, ali ako se zanemari, može preći u cirozu ili rak jetre.

2. Hepatitis – upala jetre uzrokovana virusima (A, B, C, D, E), alkoholom ili toksičnim supstancama. Može biti akutan (kratkotrajan) ili hroničan (dugotrajan i progresivan).

3. Autoimuni hepatitis – stanje u kojem imunološki sistem napada sopstvena jetrena tkiva. Ako se ne liječi, vodi ka trajnom oštećenju.

4. Genetske bolesti – poput hemohromatoze (nakupljanje željeza u jetri) ili Vilsonove bolesti (nakupljanje bakra). Iako rijetke, bez ranog otkrivanja mogu dovesti do teškog oštećenja organa.

5. Karcinom jetre – jedan od najsmrtonosnijih tumora današnjice. Često nastaje kao posljedica neliječene ciroze ili dugotrajne infekcije hepatitisom B ili C.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), bolesti jetre spadaju među vodeće uzroke smrti od hroničnih nezaraznih oboljenja, a najveći udio čine upravo ciroza i rak jetre (izvor: HZJZ, 2023).

Kako prepoznati da jetra “šalje signale”?

Iako ne boli, jetra ipak umije da nas upozori – ali na suptilan način.
Rani simptomi uključuju:

• Umor i slabost

• Gubitak apetita

• Mučninu i nelagodnost u stomaku

• Blagu bol ispod desnog rebarnog luka

U kasnijim fazama javljaju se znatno ozbiljniji znaci:

• Žutilo kože i očiju (žutica)

• Otok stomaka (ascites)

• Tamni urin i svijetla stolica

• Svrab kože

• Zbunjenost, pospanost, pa čak i nesvjestica

Kada se ti simptomi pojave, jetra je već pod velikim opterećenjem i više ne može efikasno obavljati svoje funkcije.

Nasljedni i genetski faktori

Iako se o njima manje govori, postoje i nasljedni poremećaji jetre koji značajno povećavaju rizik od oboljenja.
Kod hemohromatoze, tijelo apsorbuje previše željeza koje se taloži u jetri, dok se kod Vilsonove bolesti taloži bakar. Oba stanja, ako se ne prepoznaju na vrijeme, mogu izazvati cirozu i insuficijenciju jetre.

Zbog toga stručnjaci iz Srbije preporučuju genetsko testiranje kod osoba koje u porodici imaju istoriju oboljenja jetre.
„Ne smijemo čekati da se bolest pokaže simptomima – genetika i preventiva su naše najjače oružje,“ poručuje dr. Vladimir Vukomanović iz Univerzitetskog kliničkog centra Srbije (izvor: RTS, 2025).

Šta možemo učiniti – preventiva i zaštita

Prevencija bolesti jetre zasniva se na zdravim navikama koje štite njen delikatan sistem.
Ključne mjere uključuju:

• Izbjegavanje alkohola – čak i male količine, ako se konzumiraju redovno, mogu izazvati oštećenja.

• Uravnotežena ishrana – manje pržene i masne hrane, više voća, povrća, integralnih žitarica i proteina.

• Redovna fizička aktivnost – barem 30 minuta dnevno umjerene šetnje ili vježbe.

• Dovoljan unos vode – hidratacija olakšava rad jetre i pomaže u eliminaciji toksina.

• Oprez s lijekovima – izbjegavajte samoinicijativno uzimanje tableta, posebno onih koje opterećuju jetru (paracetamol, određeni antibiotici, steroidi).

• Vakcinacija protiv hepatitisa B i testiranje na hepatitis C.

• Redovni pregledi – ultrazvuk jetre i analiza enzima (ALT, AST, GGT) barem jednom godišnje.

Stručnjaci često ističu da jetra ne traži mnogo – samo da je ne trujemo.
Ako joj damo šansu, ona ima izuzetnu sposobnost regeneracije, ali samo dok oštećenje nije prešlo granicu.

Kada jetra progovori – iskustva iz stvarnog života

Primjeri poznatih ličnosti često podsjete javnost na važnost prevencije.
Tako je Halid Bešlić javno govorio o svojoj borbi s teškim oboljenjem jetre, naglašavajući koliko su disciplina, umjerenost i redovni pregledi ključni za oporavak. Njegovo iskustvo pokazuje da niko nije izuzet od rizika, bez obzira na status ili godine.

Ovakve priče dopiru do ljudi više nego bilo koja kampanja – jer podsjećaju da jetra, iako nevidljiva u svakodnevici, odlučuje o našem zdravlju i dugovječnosti.

 Jetra kao tihi čuvar života

Jetra je naš tihi heroj, organ koji radi bez prestanka, 24 sata dnevno, čisteći krv i štiteći nas od sopstvenih grešaka.
Ali ako je zanemarimo, njena šutnja može postati fatalna.

Briga o jetri nije samo medicinska preporuka – to je ulaganje u sopstveni život.
Zato zapamtite:

• Osluškujte svoje tijelo.

• Ne ignorišite znakove umora, gubitka apetita ili žutila.

• Radite preventivne preglede, makar jednom godišnje.

• I, iznad svega – živite umjereno.

Jer, kako bi rekli ljekari: „Brinite o jetri danas, da bi sutra ona mogla brinuti o vama.“