Pješčane mušice, koje obično žive u tropskim krajevima, sada su otkrile svoju prisutnost u Srbiji. Ova sićušna stvorenja imaju sposobnost prijenosa i lišmanioze i virusa koji uzrokuje meningitis.
Prema riječima Suzane Blesić, više znanstvene suradnice na Institutu za medicinska istraživanja u Beogradu, pojava pješčanih mušica u Srbiji je relativno mala. Pojasnila je da postoje tri kategorije insekata odgovornih za prijenos bolesti: komarci, krpelji i pješčane mušice.
Kako prenosi nova.rs, pješčane mušice, uprkos svom imenu, zapravo ne borave u pijesku; nego jednostavno imaju boju poput pijeska.
Prema Blesićevim riječima, te je insekte teško otkriti jer imaju slabu sposobnost leta i ne proizvode karakteristično zujanje poput komaraca, pa je teško shvatiti kada su vas ugrizli.
Prijenos bolesti pješčanim mušicama može se kategorizirati u dvije skupine: ako nose parazita, mogu zaraziti i životinje i ljude lišmaniozom ili lišmanijom; alternativno, ako nose flebovirus, mogu dovesti do razvoja meningitisa.
Zbog promjene klime u nemediteranskim područjima, tropski kukci poput tigrastih komaraca i krpelja proširili su svoju prisutnost, kako je precizirala, koristeći povoljne uvjete za život i razmnožavanje.
Prema Blesićevim riječima, komarci za polaganje jaja zahtijevaju specifične temperaturne uvjete i stajaću vodu, dok pješčane mušice nemaju takve zahtjeve.
Dok je točan utjecaj vlage na pješčane mušice još neizvjestan, potvrđeno je da povišene temperature pogoduju njihovom razmnožavanju, istaknula je.
Prema Blesićevim riječima, prijenos zaraznih bolesti pješčanim mušicama ne rezultira automatski oboljevanjem ljudi ili životinja. Međutim, on naglašava važnost razvoja matematičkog modela koji može odrediti populaciju pješčanih mušica u određenom području i stopu kojom se razmnožavaju, omogućujući znanstvenicima izvođenje zaključaka.
Blesić je upozorio da je i bez usporedivog modela iz sve većeg broja pješčanih mušica uhvaćenih u zamke i njihove prisutnosti na dosad nenaseljenim područjima vidljivo da je njihova populacija u porastu.
Osim Njemačke, Austrije i Slovenije, istaknula je, ove godine će i znanstvenici u Srbiji započeti istraživanja hvatanja pješčanih mušica u svoje zamke, jer tih insekata dosad nije bilo u tim krajevima.
Osvrćući se na tehničko izvješće o stanju lišmanije od 2005. do 2020. godine, Blesić je uočio pojavu zaraznih bolesti koje prenose ti kukci u šest regija u našoj blizini.
