Ponedjeljak proglašen Danom žalosti u FBiH zbog smrti Halida Bešlića

Komemoracija i dženaza u Sarajevu istog dana

Dan žalosti povodom smrti Halida Bešlića: Sarajevo u znaku tuge i poštovanja

Bosna i Hercegovina se ovih dana suočava s velikim gubitkom koji je duboko potresao građane širom zemlje. Nakon iznenadne smrti Halida Bešlića, jednog od najvoljenijih muzičara na prostoru bivše Jugoslavije, uslijedila je serija odluka državnih i entitetskih organa kako bi se na dostojanstven način obilježio njegov odlazak. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) donijela je odluku da ponedjeljak, 13. oktobar, bude proglašen Danom žalosti na teritoriji ovog entiteta. Time je izražen pijetet prema čovjeku koji je decenijama predstavljao simbol narodne muzike, tradicije i prepoznatljivog bosanskog duha.

Ova odluka nije samo administrativni čin; ona nosi i duboku emotivnu poruku. Bešlić nije bio samo muzičar – bio je glas naroda, simbol Sarajeva i čovjek čija je karijera ostavila trag ne samo u muzičkoj industriji već i u kolektivnom identitetu Bosne i Hercegovine.

Odluka Vlade Federacije BiH

Na telefonskoj sjednici Vlade FBiH, ministri su jednoglasno podržali prijedlog da se 13. oktobar proglasi Danom žalosti. Ova odluka donesena je na entitetskom nivou, što znači da važi za teritoriju Federacije BiH, dok Republika Srpska i Brčko Distrikt nisu donijeli sličnu odluku. Iako je postojala inicijativa da se Dan žalosti proglasi na nivou cijele države, do toga nije došlo zbog proceduralnih nesuglasica unutar Vijeća ministara BiH.

Prema informacijama iz Vlade, prijedlog da se usvoji zajednički Dan žalosti u čitavoj Bosni i Hercegovini nije dobio zeleno svjetlo jer predsjedavajuća Vijeća ministara, Borjana Krišto (HDZ BiH), nije taj prijedlog uvrstila u dnevni red sjednice. To je izazvalo određeno negodovanje u javnosti, s obzirom na to da se smatralo da bi zajedničko obilježavanje bilo simbol jedinstva države u trenutku tuge.

Ipak, i pored tih političkih prepreka, Vlada Federacije BiH preuzela je inicijativu i samostalno donijela odluku. U obrazloženju se navodi da je Halid Bešlić bio umjetnik koji je svojim djelom zadužio cijelu naciju, te da je neophodno na dostojanstven način izraziti zahvalnost i poštovanje prema njegovom životu i radu.

Reakcije i simbolika Dana žalosti

Uvođenje Dana žalosti ima i praktične i simbolične aspekte. Tokom tog dana, zastave na institucijama Federacije BiH bit će spuštene na pola koplja, dok će medijske kuće prilagoditi svoj program – izostavit će zabavne i muzičke sadržaje neprimjerene trenutku žalosti. Također, javne manifestacije i proslave bit će odgođene ili otkazane, a građani pozvani da na prigodan način odaju počast preminulom umjetniku.

Ovaj čin ima veliko značenje za narod. Bešlić je, osim što je bio pjevač s brojnim hitovima, bio i osoba koja je povezivala ljude bez obzira na vjerske i nacionalne razlike. Njegove pjesme, poput „Miljacke“, „Romanije“ i „Prvi poljubac“, bile su soundtrack života mnogih generacija. Zato je proglašenje Dana žalosti u njegovu čast doživljeno kao izraz zahvalnosti, ali i kao kolektivni čin sjećanja.

Uloga Kantona Sarajevo

Prije nego što je Vlada Federacije BiH formalno objavila odluku, Kanton Sarajevo već je reagovao i proglasio Dan žalosti na lokalnom nivou. S obzirom na to da je Bešlić bio rođeni Sarajlija, a cijeli život proveo u ovom gradu, nije iznenađujuće da je upravo Sarajevo prvo donijelo takvu odluku. Kantonalne vlasti su naglasile da je Halid Bešlić bio istinski ambasador Sarajeva – čovjek koji je svojim glasom i ponašanjem predstavljao najbolje vrijednosti grada: toplinu, skromnost i istrajnost.

Time je Kanton Sarajevo dao ton čitavoj Bosni i Hercegovini, potvrđujući da lokalna zajednica zna prepoznati veličinu svojih građana.

Detalji komemoracije i dženaze

Centralni događaji koji će obilježiti dan žalosti održat će se u ponedjeljak, 13. oktobra. Organizatori su objavili precizan raspored kako bi građani mogli učestvovati i odati počast svom omiljenom pjevaču.

Raspored događaja:

1. Komemoracija u Narodnom pozorištu Sarajevo – zakazana za 11:00 sati. Na ovoj svečanosti očekuje se prisustvo brojnih kulturnih radnika, prijatelja, kolega i poštovalaca. Govorit će se o Bešlićevom životu, njegovom doprinosu muzici, kao i o njegovoj ulozi u očuvanju narodnog melosa.

2. Dženaza-namaz – biće klanjana u Gazi Husrev-begovoj džamiji u 13:30 sati. Ovaj vjerski obred predstavlja simbol oproštaja u duhu islamske tradicije, a očekuje se prisustvo velikog broja građana iz cijele zemlje.

3. Ukop – predviđen za 15:00 sati na gradskom groblju Bare u Sarajevu. Ovdje će biti obavljen posljednji čin ispraćaja jednog od najvećih muzičkih simbola Bosne i Hercegovine.

Ovi događaji će, nesumnjivo, okupiti hiljade ljudi koji žele da se lično oproste od Bešlića, a Sarajevo će toga dana biti centar emocija, tuge, ali i ponosa.

Halid Bešlić – više od muzičara

Iako se vijest o njegovoj smrti proširila brzinom svjetlosti, ono što ostaje iza njega jeste bogato naslijeđe. Halid Bešlić bio je ne samo izvođač, već i autoritet u muzičkom svijetu. Njegova skromnost i jednostavnost, uprkos velikom uspjehu, činile su ga omiljenim među ljudima svih generacija. Njegov glas bio je prepoznatljiv, topao i pun emocija – simbol jednog vremena i prostora.

Ono što ga je izdvajalo jeste činjenica da je uvijek ostao vjeran sebi. U vremenu kada su mnogi muzičari mijenjali stil i prilagođavali se trendovima, Bešlić je čuvao autentičnost bosanske sevdalinke i narodne pjesme. Njegov rad bio je most između tradicionalnog i modernog, između prošlosti i sadašnjosti. Upravo zato ga je narod doživljavao ne samo kao pjevača, već i kao čuvara kulturnog identiteta.

Politička i društvena dimenzija odluke

Iako je odluka o Danu žalosti u osnovi emotivna i simbolična, ona je otvorila i određena politička pitanja. Nemogućnost Vijeća ministara BiH da usaglasi zajedničku odluku ponovo je ukazala na institucionalne podjele unutar zemlje. No, mnogi su istakli da takvi nesporazumi ne mogu zasjeniti ono što Bešlić predstavlja – jedinstvo u različitostima.

Upravo zato su građani širom BiH, bez obzira na entitet, spontano organizovali okupljanja, palili svijeće i dijelili uspomene na društvenim mrežama. To pokazuje da emocija nadilazi politiku, a da kultura i umjetnost i dalje imaju moć da povežu ljude.

Dan žalosti proglašen u Federaciji Bosne i Hercegovine 13. oktobra 2025. godine ostat će upamćen kao trenutak kada se cijela zajednica ujedinila u tišini i poštovanju prema čovjeku koji je obilježio decenije muzičke scene. Iako Halida Bešlića više nema među nama, njegovo djelo i pjesme nastavit će da žive i podsjećaju na vrijeme kada je glas iz Sarajeva dopirao do svakog doma na Balkanu.

Kroz komemoraciju, dženazu i ukop u rodnom gradu, Sarajevo će mu pružiti dostojanstven oproštaj. Ali stvarna poruka ovog dana ide dublje – to je podsjetnik koliko kultura, emocija i zajedništvo mogu biti snažni u trenucima gubitka.

Na kraju, ostaje sjećanje na jednog od najautentičnijih glasova Bosne i Hercegovine, čiji će stihovi, osmijeh i skromnost zauvijek biti dio kolektivnog pamćenja. Halid Bešlić nije otišao – on će nastaviti živjeti kroz svaku pjesmu, svako sjećanje i svako srce koje kuca u ritmu njegove muzike.