Srpska javnost duboko je uznemirena tragičnim ubojstvom dvogodišnje Danke Ilić iz Bora, što je izazvalo veliki negodovanje na društvenim mrežama zbog ponovnog uvođenja smrtne kazne. Predsjednik Aleksandar Vučić ponovio je te osjećaje, izrazivši namjeru da još jednom pozove srbijansku vladu da preispita uvrštavanje smrtne kazne u Kazneni zakon.
Tijekom nedavnog gostovanja na Informer TV-u, Aleksandar Vučić iskreno je izrazio svoju prijašnju podršku istraživanju ponovnog uvođenja smrtne kazne, posebno za gnusne zločine koji zahtijevaju tako teške posljedice.
Prema riječima stručnjaka s kojima je Kurir razgovarao, postoje brojne zakonske prepreke koje bi trebalo riješiti prije ponovnog uvođenja smrtne kazne. Profesor dr. Branislav Ristivojević, specijalizant kaznenog prava na Sveučilištu u Novom Sadu, objašnjava da sve dok je naša zemlja članica Vijeća Europe malo je vjerojatno da će se smrtna kazna moći primijeniti.
Kao sljedbenici Konvencije o ljudskim pravima i Dodatnog protokola br. 6, obvezali smo se suzdržati se od provedbe smrtne kazne, osim u izvanrednim okolnostima tijekom rata. Norveška je, na primjer, jednom iskoristila ovu iznimku dopuštenu Protokolom br. 6, dopuštajući mogućnost smrtne kazne samo u kontekstu oružanog sukoba. Profesor Ristivojević je naglasio da naš Ustav izričito zabranjuje primjenu smrtne kazne.
Prema izjavi odvjetnika Ivana Gvozdenca za Kurir, primjena smrtne kazne u slučaju ubojstva Danke Ilić smatra se nemogućom.
Gvozdenac je naveo da uvođenje smrtne kazne u Republici Srbiji trenutno nije izvedivo zbog obveza koje nameću međunarodni ugovori, koji su sastavni dio pravnog okvira zemlje prema članku 194. Ustava. Čak i kada bi se smrtna kazna primijenila, ona se ne bi retroaktivno primjenjivala na počinjena kaznena djela, u skladu s načelom zakonitosti sadržanim u Ustavu. Stoga Gvozdenac smatra da je u slučaju male Danke nemoguće izreći smrtnu kaznu. Potrebna bi bila i promjena Ustava, koji izričito zabranjuje smrtnu kaznu.
Danka Ilić 26. ožujka u društvu majke Ivane Ilić i tri godine starijeg brata izašla je izvan okvira djedovog imanja. Tragično, dok je bila na ulici, sudarila se sa službenim vozilom “fiat panda” JKP Vodovod. Utvrđeno je da su za volanom bili Srđan Janković (50) iz sela Luke i Dejan Dragijević (50) iz sela Zlot.
Dejan je nakon incidenta na saslušanju u tužiteljstvu otvoreno priznao da ju je smjestio u vozilo, a potom, nakon što se probudila, rukama ju je zadavio. Optuženi su njezine posmrtne ostatke odbacili na obližnju deponiju otpada, no Dejan je 28. ožujka u pratnji oca Radislava (73) i mlađeg brata Dalibora (40) premjestio tijelo, kako se sumnja, na drugo mjesto. Tragično, u nedelju ujutro, Dalibor Dragijević, jedan od osumnjičenih, preminuo je u policijskoj stanici u Boru nakon što mu je pozlilo. Unatoč naporima medicinskog tima da ga oživi, njihovi su se pokušaji pokazali neuspješnima.
