Vjerujemo da se svatko ponekad zapita što je naslijedio od svojih roditelja. Dakle, na prvi je pogled lako reći kako dijete fizički izgleda, ali što je s ponašanjem i nekim psihološkim nasljeđem? Upravo o tome govorimo u nastavku današnjeg članka…
Koncept odgoja kod kuće predlaže da specifične karakteristike koje se prenose na dijete mogu pokazati veću prevalenciju genetskog materijala od oca. Genetske osobine često su neizbježne i obično se stječu od oba roditelja nakon rođenja. Običajno nasljeđe koje dijete nasljeđuje od oca često uključuje naknadni element. Kako ističe genetičar Dana Breset, dob oca može utjecati na razvoj djeteta. Konkretno, potomci očeva starijih od 45 godina mogu biti osjetljiviji na izazove učenja i stanja kao što su depresija i anksioznost.
Ključno je shvatiti da otac ima značajan utjecaj na biološki spol svog djeteta. Njihov X ili Y kromosom kombinira se s majčinim X kromosomom kako bi se odredio spol djeteta. Stoga, ako otac izrazi nezadovoljstvo spolom svog djeteta, važno je shvatiti da je očev genetski input taj koji u konačnici određuje ishod. Kada je riječ o izgledu, posebice visini, genetika pokazuje da očevi geni imaju veći utjecaj od majčinih.
Opsežna istraživanja pokazuju da genetski sklop oca igra važnu ulogu u određivanju visine njegovog potomka. Dana Bressett tvrdi da će djeca čiji su očevi visoki vjerojatnije naslijediti njihov stas. Važno je prepoznati važnost očinskih gena u prijenosu specifičnih karakteristika, iako je važno napomenuti da kombinacija genetskih doprinosa oba roditelja određuje jedinstveni skup karakteristika potomka. Međutim, naš fokus je na manje očitim karakteristikama koje se nasljeđuju isključivo od majke.
Prema časopisu Metabolism Novosti, ljudsko tijelo sadrži dvije vrste masnog tkiva: smeđe i bijelo. Iako je poznato da je bijelo masno tkivo štetno i pridonosi pretilosti i raznim bolestima, ono se nasljeđuje od oca. Nasuprot tome, smeđe masno tkivo ima ključnu ulogu u metabolizmu i regulaciji tjelesne težine te se u potpunosti nasljeđuje od majke. Ako majka ima trajno niske razine serotonina u mozgu, njezino dijete može razviti sličan nedostatak ovog neurotransmitera. Važno je shvatiti da je serotonin ključan za poticanje pozitivnih emocija i povećanje pozornosti na male stvari.
Nadalje, majčin utjecaj proteže se na proces starenja kako dijete raste. Prisutnost akumuliranog oštećenja unutar mitohondrijske DNK i gena koje sadrži utječe na našu putanju starenja. Pri rođenju majke prenose oštećenja koja uzrokuju znakove starenja, poput sijede kose i bora na licu, a ozbiljnost tih znakova izravno je povezana s brojem mutacija mtDNA.
Treba napomenuti da vanjski čimbenici također mogu pridonijeti ovom procesu, budući da akumulacija oštećenja tijekom života može imati dodatne učinke. Na emocionalno zdravlje djeteta utječe majka, uključujući i promjene raspoloženja. Tipično, djevojčice nasljeđuju kortikolimbički sustav u mozgu od svojih roditelja, dok ga dječaci rijetko imaju. Ovo specifično područje mozga igra ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja, promjenama raspoloženja i depresiji.
Korelacija između sklonosti Alzheimerovoj bolesti i pamćenja zaintrigirala je istraživače. Suprotno prethodnim pretpostavkama, sada je poznato da genetska osjetljivost na Alzheimerovu bolest ne obuhvaća više generacija, već potječe od jednog roditelja. Ispitujući obiteljsko podrijetlo, anketa je pokazala da na sklonost bolesti utječe samo majka. Sposobnost pamćenja i vjerojatnost razvoja Alzheimerove bolesti nasljeđuje se po majčinoj liniji.
