Svima omiljeni i legendarni bh. pjevač narodne muzike Halid Bešlić napustio nas je, fizički, jučer u 72. godini života.
Odlazak muzičke legende i rađanje ideje o vječnom sjećanju
Bosna i Hercegovina, a posebno Sarajevo, jučer je doživjelo jedan od onih trenutaka koji se pamte cijeli život – odlazak legendarnog pjevača narodne muzike Halida Bešlića. U 72. godini života, ovaj muzički velikan napustio nas je fizički, ali njegovo prisustvo i dalje odjekuje među ljudima, ulicama i pjesmama koje je ostavio iza sebe.
Kada se govori o Halidu, rijetko ko može ostati ravnodušan. Njegove pjesme nisu bile samo muzička djela, već životne priče pretočene u note, ispunjene emocijom, ljubavlju i iskustvom koje je dijelio sa publikom. Upravo zato mnogi vjeruju da će Halid, i nakon smrti, nastaviti da živi kroz sve one koji ga vole, slušaju i pamte.
Iz te ideje je rođena posebna inicijativa – “Halidov dan”, datum koji bi, po prijedlogu građana Sarajeva, zauvijek ostao posvećen njemu i njegovom stvaralaštvu. Taj dan ne bi bio obojen tugom, već radošću i pjesmom, baš onako kako je Halid živio.
Rađanje inicijative “Halidov dan”
Nakon što je objavljena vijest o Halidovom odlasku, društvene mreže su se ubrzo ispunile porukama tuge, sjećanja i zahvalnosti. No, među njima se izdvojila jedna ideja koja je brzo dobila na popularnosti. Admir Čular, član poznatog sarajevskog kolektiva Helem nejse, pokrenuo je inicijativu koja je dirnula srca mnogih – da se svakog 7. oktobra ne obilježava dan žalosti, nego dan slavlja života i muzike Halida Bešlića.
Prema Čularovoj zamisli, 7. oktobar bi postao “Halidov dan”, dan kada bi se u cijelom Sarajevu – a i šire – pjevale Halidove pjesme. Umjesto tišine i suza, ulice bi odjekivale stihovima koje svi znamo napamet: “Miljacka,” “Romanija,” “Ja bez tebe ne mogu da živim,” “Prvi poljubac,” i mnogim drugima koje su postale dio kolektivne memorije naroda.
Čular je putem društvenih mreža pozvao građane da se već prvog dana nakon vijesti o Halidovom odlasku, okupe ispred Doma mladih u Sarajevu u 19 sati, kako bi zajedno pjevali njemu u čast. U svom objavljenom tekstu poručio je:
“Umjesto dana žalosti, neka 7. oktobar bude dan veselja, radosti i pjesme, a simbolično ga možemo nazvati ‘Halidov dan’. Svake godine ćemo ga obilježavati Halidu u čast, nalaziti se i pjevati njegove pjesme, skupa u glas.”
Ova jednostavna, ali snažna poruka ubrzo je postala viralna. Brojni građani Sarajeva, ali i drugih gradova regiona, izrazili su želju da se priključe ovom nesvakidašnjem načinu obilježavanja života jednog umjetnika.
Šta “Halidov dan” znači za Sarajevo i regiju
“Halidov dan” nije samo ideja da se pjevaju njegove pjesme – on simbolizuje duh zajedništva, ljubav prema životu, i kulturu radosti, koju je Halid uvijek promovisao.
Njegov život bio je pun iskušenja – preživio je tešku saobraćajnu nesreću, prošao kroz godine rada, turneja i borbe, ali nikada nije izgubio svoj osmijeh ni skromnost. Bio je čovjek koji je, kako su mnogi govorili, “pjevao kao da priča priču iz srca.”
Upravo zato ideja da se svake godine 7. oktobra okupljaju ljudi da pjevaju njegove pjesme nije samo simbolična, već i duboko emotivna. Ona predstavlja:
-
Pohvalu životu – jer Halid je uvijek pjevao o životu, ljubavi i snovima.
-
Kulturu sjećanja – jer narod koji pjeva o svojim herojima nikada ih ne zaboravlja.
-
Zajedništvo – jer muzika povezuje ljude, bez obzira na porijeklo, vjeru ili dob.
Inicijativa građana: Okupljanje ispred Doma mladih
U skladu s inicijativom, građani Sarajeva pozvani su da se okupe ispred Doma mladih kako bi pjesmom odali počast svom omiljenom pjevaču. Organizatori su poručili da je svako dobrodošao – bez obzira da li je riječ o profesionalnim muzičarima ili amaterima.
Svi koji posjeduju instrumente – gitare, harmonike, bubnjeve ili čak samo glas – pozvani su da ih ponesu i učestvuju u zajedničkom pjevanju. Ideja nije da to bude formalni koncert, već narodno okupljanje, spontano i iskreno, baš u duhu Halidovog života.
Tokom večeri planirano je da se pjevaju njegove najpoznatije pjesme, da se dijele sjećanja i anegdote, i da se još jednom potvrdi da Halid Bešlić nije samo muzičar – on je simbol jednog vremena, jedne kulture i jednog naroda.
Predlog o preimenovanju ulice u čast Halidu Bešliću
Pored inicijative o “Halidovom danu”, pokrenuta je i ideja da Halid dobije ulicu sa svojim imenom u Sarajevu. Ova simbolična gesta imala bi za cilj da trajno zabilježi njegovo prisustvo u gradu koji je obilježio njegov život i karijeru.
Admela Hodžić, zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, najavila je da će predložiti da se Ulica Koševo preimenuje u Ulicu Halida Bešlića. Taj prijedlog nije slučajan – Koševo je srce Sarajeva, poznato po sportskim, kulturnim i historijskim simbolima, a Halid bi svojim imenom dodatno obogatio to nasljeđe.
Ovakva odluka imala bi višestruko značenje:
-
Očuvanje sjećanja – ime ulice trajno bi podsjećalo generacije na Halidov doprinos muzici.
-
Poštovanje prema umjetnosti – pokazala bi se svijest društva o važnosti kulturnih vrijednosti.
-
Inspiracija mladima – mladi bi kroz takve simbole mogli učiti o skromnosti, radu i upornosti koje je Halid uvijek nosio.
Halid Bešlić kao simbol narodnog duha
Kada govorimo o Halidu, ne govorimo samo o pjevaču, već o ikoni narodne kulture. Njegov glas bio je prepoznatljiv, topao i pun emocija. Tokom svoje bogate karijere, izgradio je status jednog od najomiljenijih izvođača na prostoru bivše Jugoslavije.
Njegove pjesme su često odražavale nostalgiju, sjetu, ali i radost življenja. U njima su se preplitali motivi ljubavi, prijateljstva i rodnog kraja. Halid je znao da jednostavnim riječima izrazi ono što mnogi osjećaju, ali ne umiju reći.
Zato ne čudi što su njegove pjesme bile i ostale nezaobilazni dio svadbi, proslava, ali i tiših trenutaka kad čovjek ostane sam sa sobom. Halid je bio glas naroda – iskren, jednostavan i pun duše.
Legenda koja ne umire
Iako je Halid Bešlić fizički napustio ovaj svijet, njegovo nasljeđe živi u svakoj noti, svakom stihu i svakom osmijehu koji izazove kad se čuje njegova pjesma. Inicijativa da se svake godine obilježava “Halidov dan” pokazuje da je njegov uticaj prevazišao granice muzike – on je postao društveni i emotivni simbol jedne epohe.
U Sarajevu, gradu koji ga je oblikovao i koji je on proslavio, Halid će i dalje biti prisutan – u pjesmama koje će se pjevati na ulicama, u kafićima i na radiju, u pričama starijih generacija koje će ga prenositi mlađima.
Možda je fizički otišao, ali Halid Bešlić je, kao i njegove pjesme, postao vječan.
Jer kako reče jedan njegov obožavalac na društvenim mrežama:
“Neki ljudi odu, ali njihova pjesma ostane zauvijek. Halide, Sarajevo će uvijek pjevati s tobom.”
