Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) od jutros provode veliku akciju hapšenja i pretresa na području Bihaća zbog sumnje na počinjenje krivičnog djela “Izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti”.
Velika akcija SIPA-e u Bihaću: Istraga zbog izazivanja narodnosne i vjerske mržnje
Jutro u Bihaću nije bilo obično. Umjesto uobičajene gradske vreve i svakodnevnih obaveza, građane je dočekala vijest o opsežnoj policijskoj akciji koju sprovode pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Akcija je, prema dostupnim informacijama, usmjerena protiv više osoba koje se sumnjiče za ozbiljno krivično djelo — izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti, u skladu s članom 163. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.
Ova operacija je još jednom podsjetila javnost na osjetljivost pitanja međunacionalnih odnosa u zemlji i pokazala odlučnost državnih institucija da reaguju na svaki oblik javnog poticanja mržnje ili nasilja. Prema izjavama iz SIPA-e, akcija se sprovodi po nalogu Općinskog suda u Bihaću, a pod nadzorom Tužilaštva Unsko-sanskog kantona (USK).
Detalji policijske operacije
Portparolka SIPA-e, Jelena Miovčić, potvrdila je za medije da se akcija odvija na više lokacija u Bihaću i da je riječ o pažljivo planiranim operativnim mjerama koje uključuju hapšenja i pretres stambenih objekata.
Prema njenim riječima, “operativne mjere su usmjerene na više lica, a pretresi se vrše na više lokacija”. Ova izjava ukazuje na to da istraga obuhvata širu mrežu potencijalno povezanih osoba, a ne samo pojedinca, što daje na značaju cijelom slučaju.
Ovakve akcije zahtijevaju detaljnu koordinaciju između istražnih organa, suda i tužilaštva. U ovom slučaju, sve aktivnosti se provode u skladu sa zakonskim procedurama i pod strogim nadzorom nadležnih institucija.
Motiv i osnov sumnje u ovom slučaju vezani su za djela koja mogu imati ozbiljne posljedice po javni red i međuljudske odnose, jer se radi o govoru mržnje i poticanju netrpeljivosti po osnovu vjerske i nacionalne pripadnosti.
Zakon i kvalifikacija djela
Član 163. Krivičnog zakona Federacije BiH precizno definiše krivično djelo izazivanja narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti. Ovaj član propisuje da će svako ko javno izaziva ili širi takvu mržnju biti kažnjen zatvorom.
U zavisnosti od težine posljedica i načina izvršenja, kazne mogu biti znatne, posebno ako je djelo počinjeno putem javnih medija, društvenih mreža ili drugih oblika javnog izražavanja koji mogu imati širok uticaj.
Cilj ovih zakonskih odredbi nije samo kažnjavanje, već i sprečavanje eskalacije konflikata i zaštita društva od destruktivnih oblika govora koji mogu potaknuti nasilje.
U ovom konkretnom slučaju, prema izvorima, predmet istrage je javno ponašanje i objavljeni sadržaji jednog lica koji su izazvali veliku pažnju i osude javnosti.
Hapšenje Adila Ćenanovića
Kao centralna figura u ovoj akciji našao se Adil Ćenanović, čije je ime već ranije bilo poznato javnosti. Prema informacijama portala Krajina.ba, Ćenanović je uhapšen zbog sumnje da je svojim postupcima i javnim izjavama poticao vjersku i nacionalnu netrpeljivost.
Njegovo ime se u medijima pojavilo još u avgustu i septembru, kada je na društvenim mrežama objavljen kontroverzan videosnimak koji je izazvao brojne reakcije.
Na snimku se, prema izvještajima, vidi kako Ćenanović stoji ispred kuće iz koje se čuje pjesma „Veseli se srpski rode“, nakon čega govori da „toga više neće biti u gradu“.
U nastavku videa, čuje se kako on izgovara „tekbir“, dok drugi glas u pozadini izgovara „Allahu ekber“. Snimak završava riječima:
„Pa neka se nađe taj koji će je odvrnut.“
Ovaj video je ubrzo postao viralan, izazvavši burne reakcije na društvenim mrežama, ali i zabrinutost nadležnih institucija zbog mogućeg poticanja međunacionalne mržnje.
Istraga i reakcija institucija
Nakon što je snimak privukao pažnju javnosti, Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona je reagovalo brzo. Formiran je predmet protiv Ćenanovića, a SIPA je dobila zadatak da sprovede kriminalističku istragu.
Tokom istrage, prikupljeni su dokazi o njegovom javnom djelovanju, izjavama i objavama na društvenim mrežama. Posebnu pažnju istražitelja privukle su fotografije koje je Ćenanović objavljivao na svojim profilima.
Na tim slikama se može vidjeti:
-
Ćenanović u uniformama vojnog izgleda,
-
slike s fantomkom na glavi,
-
kao i fotografije u majici s natpisom „Odred El-Mudžahedin“.
Takođe, naziv tog odreda spominje se i u opisu njegovog Instagram profila, što je dodatno pojačalo sumnje istražnih organa o njegovim ideološkim stavovima i mogućem širenju ekstremističkih poruka.
Ovakvi simboli i izjave, u kontekstu postratnog društva poput Bosne i Hercegovine, nose veliku težinu jer mogu izazvati osjećaj straha i podjela među građanima.
Značaj akcije za društvo
Akcija SIPA-e u Bihaću ima širi društveni značaj. Osim što je usmjerena na konkretan slučaj, ona šalje jasnu poruku da državne institucije neće tolerisati govor mržnje, bez obzira na to s koje strane on dolazi.
U društvu koje je još uvijek osjetljivo na teme nacionalnog i vjerskog identiteta, važno je održati princip jednakosti pred zakonom. To znači da svako ko javno poziva na mržnju, nasilje ili diskriminaciju mora snositi zakonske posljedice.
Ova akcija je i podsjetnik na odgovornost javnog izražavanja, posebno u eri društvenih mreža gdje se granice privatnog i javnog sve više brišu. Svaka riječ, snimak ili objava mogu imati dalekosežne posljedice, ne samo po pojedinca koji ih izgovara, već i po cjelokupno društvo.
Reakcije javnosti
Na društvenim mrežama i u medijima reakcije na hapšenje Ćenanovića bile su podijeljene. Dok jedni podržavaju akciju SIPA-e smatrajući da država treba strogo sankcionisati sve oblike govora mržnje, drugi smatraju da se mora voditi računa o granici između slobode govora i krivične odgovornosti.
Ipak, većina komentara izrazila je zabrinutost zbog činjenice da se nacionalne i vjerske tenzije i dalje pojavljuju u svakodnevnom životu. Građani ističu potrebu za obrazovanjem, dijalogom i razumijevanjem, umjesto za radikalnim istupima koji mogu narušiti teško stečeni mir.
Širi kontekst i implikacije
Bosna i Hercegovina, kao društvo koje je preživjelo rat i složen proces tranzicije, i dalje se suočava s izazovima vezanim za nacionalne identitete i međusobno povjerenje. Zbog toga svako pojavljivanje poruka mržnje ili vjerskog ekstremizma predstavlja ozbiljan društveni problem.
U ovom slučaju, institucije su pokazale da prate i reaguju na potencijalno opasne pojave. Međutim, stručnjaci upozoravaju da se dugoročni rezultati ne mogu postići samo represivnim mjerama. Potrebno je:
-
Jačati obrazovne programe koji promovišu toleranciju i građanske vrijednosti.
-
Podsticati dijalog među zajednicama i zajedničke projekte koji povezuju ljude.
-
Ograničiti prostor za ekstremizam na internetu kroz bolju kontrolu i edukaciju korisnika.
Samo kombinacijom prevencije i pravne odgovornosti moguće je stvoriti društvo u kojem će mir i međusobno poštovanje biti važniji od ideoloških razlika.
Velika akcija SIPA-e u Bihaću, koja je rezultirala hapšenjem Adila Ćenanovića, pokazuje da institucije u Bosni i Hercegovini ozbiljno shvataju prijetnje po javni red i sigurnost koje dolaze iz sfere govora mržnje i ekstremizma.
Ovaj slučaj je više od same policijske intervencije — on je poruka društvu da je vrijeme da se granice odgovornosti u javnom prostoru jasnije definišu.
Govori, objave i simboli koji potiču netrpeljivost ne mogu biti opravdani slobodom izražavanja, jer ta sloboda prestaje tamo gdje počinje ugrožavanje drugih.
Bosna i Hercegovina, zemlja raznolikih identiteta i bogate kulturne tradicije, može opstati samo ako njeguje međusobno poštovanje i povjerenje. A slučajevi poput ovog služe kao podsjetnik da mir i tolerancija nisu datost — već vrijednosti koje se moraju čuvati svakodnevno.
