SIROMAŠNA MAJKA prodavala cvijeće na groblju da bi kćerki platila STUDIJE MEDICINE: Novinari su potražili njenu kćerku i ostali u šoku kad su SAZNALI KO JE ONA

Prevara koja je potresla Tursku: Majčina požrtvovnost i kćerkina obmana

Postoje priče koje duboko zadiru u srž ljudskih emocija, razotkrivajući granice između ljubavi, povjerenja i izdaje. Jedna takva priča dolazi iz Turske, zemlje poznate po snažnim porodičnim vezama i dubokom poštovanju prema roditeljima. Ipak, upravo tu, u društvu koje majku smatra svetinjom, dogodio se slučaj koji je šokirao javnost i otvorio brojna pitanja o granici roditeljske ljubavi.

Radi se o tragičnoj priči Gulseran Boskurt, majke koja je godinama s mukom radila da bi, kako je vjerovala, školovala svoju kćerku na prestižnom univerzitetu u Engleskoj. No, ispostavilo se da je sve to bila vješto osmišljena prevara koju je izvela njena kćerka Merve Boskurt – lažno tvrdeći da studira medicinu na Oxfordu, dok je zapravo radila kao agentica za nekretnine u Istanbulu.

Ova priča nije samo izvještaj o jednom činu obmane. Ona je i duboka studija o ljudskim odnosima, o boli koju izaziva izdaja, te o društvenim očekivanjima koja često guraju roditelje da daju i ono što nemaju, vjerujući u budućnost svoje djece.

Kako je započela obmana

Prema izvještajima turskih medija, Merve Boskurt, tada 25-godišnjakinja, godinama je uspješno održavala laž o svom navodnom školovanju na Oxfordu. Da bi prevara djelovala uvjerljivije, slala je majci fotografije u bijeloj medicinskoj uniformi, s maskom na licu i stetoskopom oko vrata. Na društvenim mrežama objavljivala je slike koje su izgledale kao prizori iz bolničkih sala, pa čak i simulirala studentski život u inostranstvu.
Njena majka, Gulseran, žena u poznim pedesetim, u potpunosti je vjerovala svemu. Sa suzama u očima pričala je poznanicima da joj je kćerka budući neurohirurg i da će uskoro završiti studije na jednom od najprestižnijih univerziteta na svijetu.

Da bi finansirala njeno „školovanje“, Gulseran je radila težak i skroman posao – prodavala cvijeće ispred groblja u Antiohiji. Njena svakodnevica bila je ispunjena dugim satima stajanja na suncu, kiši i vjetru. Ipak, nijednog trenutka nije gubila vjeru da njen trud ima smisla. Svaki prodani buket cvijeća bio je, u njenim očima, ulaganje u budućnost svoje kćeri.

Slom iluzije i otkrivanje istine

Međutim, savršeno konstruisana priča počela je da se raspada kada su se u javnosti pojavili komentari ljudi koji su tvrdili da Merve nikada nije studirala u Engleskoj. Ubrzo su se novinari uključili u istragu.
Otkriveno je da Merve nikada nije bila upisana na Oxford, niti na bilo koji drugi univerzitet u Ujedinjenom Kraljevstvu. Umjesto toga, cijelo vrijeme je živjela u Istanbulu, radeći kao agentica za nekretnine. Suočena s dokazima, nije imala izbora osim da prizna – cijela priča o studiranju bila je laž.

U svom kasnijem obraćanju medijima izjavila je da je „duboko uznemirena jer je povrijedila majku“ i da „nije samo druge obmanula, već i samu sebe“. Njen pokušaj opravdanja mnogi su doživjeli kao neuspjeli pokušaj preuzimanja odgovornosti, jer su godine obmane ostavile neizbrisiv trag u životu njene majke.

Majčina požrtvovnost i simbolika njene borbe

Priča o Gulseran Boskurt brzo je izazvala empatiju širom Turske. Mediji su je opisivali kao „ženu neiscrpne snage“, majku koja se, i pored životnih teškoća, nikada nije žalila.
Ona je vjerovala da njen naporan rad ima smisla, da svaki dan prodaje cvijeće kako bi omogućila svojoj kćeri budućnost iz snova. Njena priča postala je simbol majčinske ljubavi koja ne poznaje granice.

Lokalna zajednica u Antiohiji pokazala je divljenje prema njenom karakteru. Ljudi koji su svakodnevno prolazili pored nje govorili su da su „godinama svjedočili tihoj žrtvi jedne majke koja se nikada nije žalila“. Kada je istina izašla na vidjelo, mnogi su se osjećali povrijeđeno – ne samo zbog nje, već i zbog rušenja jednog univerzalnog ideala o ljubavi i povjerenju.

Reakcije javnosti i stručnjaka

Ova priča izazvala je burne reakcije. Dok su jedni isticali sebičnost Merve Boskurt, drugi su pokušavali da razumiju motive koji su doveli do tako duboke obmane.
Stručnjaci za porodične odnose, koje je citirao Dnevni avaz, ukazali su da se ovakvi slučajevi moraju posmatrati i kao primjeri emocionalne manipulacije. Prema njihovim riječima, „roditelji često nesvjesno dozvole da njihova ljubav bude zloupotrijebljena“, jer vjeruju da je bezuslovna podrška uvijek ispravna.

Psiholozi su, u razgovoru za Večernji list, naglasili važnost postavljanja granica, čak i u odnosu roditelj–dijete. Prema njihovom mišljenju, ljubav bez granica može postati sredstvo samouništenja, jer otvara prostor za manipulaciju i emocionalnu štetu.

Nekoliko ključnih lekcija koje stručnjaci izdvajaju iz ovog slučaja:

1. Povjerenje ne znači slijepo vjerovanje.
   Roditelji moraju naučiti provjeravati činjenice, posebno kada su u pitanju važni životni koraci djece.

2. Postavljanje granica je oblik ljubavi.
   Reći „ne“ djetetu, u određenim situacijama, ne znači odbacivanje – već zaštitu.

3. Manipulacija u porodici može biti prikrivena.
   Često se odvija pod maskom uspjeha, dok iza nje stoje osjećaji nesigurnosti i straha od razočaranja.

4. Roditeljska žrtva mora imati mjeru.
   Potpuno odricanje od sebe zarad djece može dovesti do emocionalnog i finansijskog sloma.

Pitanje granica roditeljske ljubavi

Slučaj Boskurt pokrenuo je i širu raspravu o tome koliko roditelji treba da se žrtvuju za svoju djecu. Na Balkanu, gdje su slične porodične vrijednosti duboko ukorijenjene, mnoge majke i očevi prepoznali su u ovoj priči dijelove vlastitih života.
Mnogi su radili teške fizičke poslove, odricali se odmora, zdravlja i ličnih želja kako bi njihova djeca imala priliku za bolji život. No, pitanje koje se nameće jeste – šta kada se ta žrtva ne cijeni?

Sociolozi s Filozofskog fakulteta u Sarajevu istakli su da je ovaj slučaj „bolan podsjetnik“ na to koliko se često roditeljska odanost podrazumijeva, a rijetko priznaje. Kultura požrtvovnosti, tipična za balkanski prostor, oblikovala je generacije koje vjeruju da je roditeljska ljubav bezuslovna i beskrajna – čak i kad vodi u bol.

Bonus priča o češnjaku – simbol iskrenosti prirode

Zanimljivo je da su uz vijest o ovoj prevari mediji objavili i jednu bonus priču – o češnjaku. Na prvi pogled, ova dva narativa nemaju mnogo zajedničkog, ali njihovo kombinovanje stvorilo je duboku simboliku.

Dok je priča o Merve i Gulseran Boskurt govorila o laži, obmani i bolu, tekst o češnjaku podsjetio je na snagu prirodne iskrenosti.
Češnjak, poznat od davnina kao prirodni antibiotik, simbol je zdravlja, jednostavnosti i čistoće. Sadrži alicin, spoj koji mu daje antibakterijska i antivirusna svojstva.
Kroz istoriju, od drevnih Egipćana do savremenih domaćinstava, češnjak je imao status lijeka iz naroda, nečega što ne traži luksuz ni pretenziju – već jednostavnost i vjeru u prirodu.

U tom kontrastu krije se važna poruka:
dok jedna mlada žena bira laž kako bi stvorila privid uspjeha, priroda nas kroz češnjak uči da autentičnost i iskrenost uvijek donose dugoročno dobro.

Priča o Merve i Gulseran Boskurt više je od obične vijesti o prevari – to je moralna lekcija o granicama ljubavi, o opasnostima emocionalne manipulacije i o cijeni koju plaćamo kada istina postane sekundarna.
Gulseran je, ne znajući, postala simbol majčinske požrtvovnosti, dok je Merve postala upozorenje na to koliko daleko može otići neiskrenost unutar porodice.

S druge strane, priča o češnjaku vraća nas osnovnim vrijednostima – jednostavnosti, prirodnosti i istini. Dok nas ljudska djela često razočaraju, priroda nas uvijek podsjeća na stabilnost i balans.

Na kraju, ova dva kontrasta – laž i priroda, bol i zdravlje, obmana i iskrenost – stvaraju poruku koja se ne zaboravlja:
istina, koliko god bila bolna, uvijek donosi ozdravljenje, dok svaka laž, ma koliko bila uvjerljiva, na kraju urušava i onog ko je izgovara i onog ko u nju vjeruje.