Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i premijer RS-a mogli bi se, prema istoj proceduri kao i Milorad Dodik, sljedeće sedmice pojaviti u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Međutim, Stevandić je takve tvrdnje za sada odbacio.
Političke napetosti u Republici Srpskoj i institucionalne obaveze na testu
U poslednjim danima jula, politička scena Bosne i Hercegovine ponovo se našla u središtu pažnje javnosti, ali ovoga puta zbog složenog odnosa između državnih institucija i najviših zvaničnika entiteta Republika Srpska. Nakon što je predsjednik RS-a Milorad Dodik napokon odgovorio na poziv Tužilaštva BiH, sve oči sada su uprte u ostale vodeće ličnosti iz tog entiteta – prije svega predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i entitetskog premijera.
U javnosti se sve češće postavlja pitanje: Da li će i ostali čelni ljudi RS-a poštovati pozive državnog tužilaštva, ili će se i dalje pozivati na “lične obaveze” i ignorisati institucionalne zahtjeve? Upravo to postaje ključno pitanje u kontekstu političke stabilnosti i funkcionisanja pravnog sistema u BiH.
Stevandićev stav i simbolika “ličnih prioriteta”
U središtu interesovanja javnosti i medija trenutno se nalazi Nenad Stevandić, dugogodišnji političar i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske. U kratkoj izjavi za medije, on je jasno poručio da se neće pojaviti u Tužilaštvu BiH naredne sedmice, uprkos mogućnosti da bude pozvan po istoj proceduri kao i Dodik.
Njegovo obrazloženje je bilo direktno i lično:
“Imamo sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske, a i sin mi se ženi,” izjavio je Stevandić za Klix.ba.
Ova rečenica istovremeno oslikava ličnu stranu jednog političkog lidera, ali i otvara važno institucionalno pitanje – može li se privatni život koristiti kao opravdanje za izbjegavanje zakonskih obaveza prema institucijama države?
Na dodatno pitanje da li bi navedeni razlozi zaista mogli spriječiti njegov potencijalni dolazak pred Tužilaštvo, Stevandić je ostao nepokolebljiv:
“Mi ćemo sami odlučiti o našim prioritetima, a trenutno su mi ovo dva važna prioriteta.”
Njegov odgovor jasno ukazuje na određeni otpor prema autoritetu državnog Tužilaštva, što se u političkom kontekstu može tumačiti kao nastavak politike selektivnog odnosa prema zakonima BiH – prakse koja se već duže vreme pripisuje određenim političkim krugovima u RS-u.
Dodikov potez – simbolički značaj zakasnelog pojavljivanja
Podsjetimo se da je samo dan ranije predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, nakon višemjesečnog ignorisanja poziva, konačno pojavio pred Tužilaštvom BiH. Bio je pozvan zbog optužbi za podrivanje ustavnog poretka, što predstavlja ozbiljno krivično djelo u zakonodavnom okviru BiH.
Ono što je uslijedilo nakon saslušanja bilo je izuzetno zanimljivo: Sud BiH mu je ukinuo ranije određeni pritvor, što su mnogi tumačili kao gest smirivanja političkih tenzija, ali i kao potvrdu da se postupak i dalje vodi kroz zvanične kanale.
Dodikovo pojavljivanje, iako s velikim zakašnjenjem, ipak je simbolički važno. Pokazalo je da institucije još uvijek imaju kapacitet da pozovu na odgovornost čak i najviše političke figure, makar taj proces bio politički i proceduralno otežan.
Ko je sljedeći? Igra moći i ignorisanje državnih obaveza
Ukoliko Tužilaštvo BiH odluči da ostane dosljedno u svojim potezima i proširi istragu ili saslušanje i na druge zvaničnike iz Republike Srpske, pitanje koje se nameće jeste: da li će se i oni odazvati, ili će nastaviti da insistiraju na “ličnim prioritetima”?
Ova situacija se može sagledati iz više uglova:
1. Pravni okvir i obaveze:
Svi državljani BiH, bez obzira na funkciju, imaju zakonsku obavezu da se odazovu pozivu Tužilaštva. Odbijanje takvih poziva, bez pravno opravdanog razloga, može se tumačiti kao ometanje pravde.
2. Politički kontekst:
U Republici Srpskoj je već duže vrijeme prisutna retorika distanciranja od državnih institucija, posebno pravosuđa. To stvara tenzije, ali i slabi funkcionalnost zajedničkih organa.
3. Poruke javnosti:
Kada visoki zvaničnici, poput Stevandića ili potencijalno i premijera RS-a, javno odbacuju mogućnost pojavljivanja pred Tužilaštvom, to šalje poruku da su lični i politički prioriteti iznad zakona – što ozbiljno narušava pravnu sigurnost u zemlji.
Institucije pred izazovom, politika pred ogledalom
Situacija oko potencijalnog pozivanja na saslušanje visokih zvaničnika iz Republike Srpske u Tužilaštvo BiH ne predstavlja samo proceduralno pitanje. Ovo je, prije svega, test funkcionalnosti države, ali i test političke zrelosti njenih lidera.
Nenad Stevandić, svojim izjavama, pokazuje stav koji odražava šire političke trendove u RS-u – distanciranje, osporavanje nadležnosti i prioritetizaciju entitetskih interesa nad državnim obavezama. Dok to možda ima politički efekat u entitetskoj javnosti, ono u širem kontekstu može imati ozbiljne posljedice po vladavinu prava u cijeloj zemlji.
Ukoliko se i premijer Republike Srpske odluči slijediti sličan kurs, Tužilaštvo BiH će morati zauzeti jasnu poziciju – da li će se ustuknuti pred političkim otporom, ili će nastaviti da vodi procese po zakonu, bez obzira na titule i funkcije.
U međuvremenu, dok javnost čeka nove poteze i odgovore, ostaje da se vidi ko će staviti državu ispred politike, a ko će se pozivati na “porodične razloge” i “sjednice skupštine” kada je riječ o odgovornosti pred zakonom.
Jer, kako pravna država funkcioniše – tako i poverenje građana raste. A ono je danas – ugroženije nego ikad.
