BONUS ČLANAK:
Meteoropatija je fenomen koji se odnosi na zdravstvene tegobe uzrokovane promjenama u vremenskim uvjetima, kao što su promjene temperature, vlažnosti zraka i atmosferskog tlaka. Ova pojava je poznata već od antičkih vremena, ali je moderni svijet dodatno rasvijetlio njen utjecaj na zdravlje ljudi.
Pojam Meteoropatije
Meteoropatija dolazi od grčkih riječi “meteoron” (nebeska pojava) i “pathos” (bolest), i označava stanje u kojem vremenske promjene uzrokuju fizičke i psihičke tegobe. Razlikujemo između meteorološki osjetljivih osoba i pravih meteoropata. Meteorološki osjetljive osobe imaju zdravstvene probleme ili pogoršanje postojećih bolesti zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, dok su meteoropati oni koji imaju izraženije simptome.
Simptomi i Utjecaji
Simptomi meteoropatije mogu se manifestirati kroz:
Psihološke Tegobe: Razdražljivost, depresivno raspoloženje, mentalna i tjelesna slabost, umor, pospanost.
Fizičke Tegobe: Povišeni krvni tlak, glavobolje, bolovi u zglobovima i mišićima, poteškoće s disanjem, osjećaj težine u želucu, bolovi u prsnoj kosti, ubrzano lupanje srca.
Ti simptomi obično se javljaju 24 do 48 sati prije promjene vremena, traju jedan ili dva dana i smanjuju se kada se organizam prilagodi novim uvjetima.
Utjecaj Modernog Života
Meteoropatija je povezana s modernim načinom života, uključujući:
Boravak u Zatvorenim i Klimatiziranim Prostorima: Ova praksa smanjuje sposobnost organizma da se prilagodi promjenama vremenskih uvjeta.
Rizici za Određene Skupine: Osobe srednje i starije dobi, žene, djeca, ljudi s duševnim poremećajima, kao i oni koji imaju stres u životu, mogu biti podložniji meteoropatiji.
Redovita tjelesna aktivnost i vrijeme provedeno na otvorenom mogu pomoći u smanjenju simptoma meteoropatije. S druge strane, starije osobe, ljudi nakon operacija i oni koji provode puno vremena za računalom mogu osjetiti simptome pri svakoj promjeni vremena.
Istraživanja i Povijest
U Hrvatskoj, istraživanja o meteoropatiji i njenom utjecaju na zdravlje započela su sredinom 20. stoljeća. Povijesno, prva službena meteorološka postaja u Hrvatskoj osnovana je 1851. godine u Dubrovniku. Istraživanja biometeorologije uključivala su proučavanje utjecaja vremena na vaskularne bolesti, astmu, te učestalost samoubojstava i drugih bolesti.
Rani Početci: Liječnik Santorio Santorio, koji je konstruirao prvi uređaj za mjerenje brzine vjetra, igrao je značajnu ulogu u razvoju meteoroloških istraživanja u Hrvatskoj.
Razvoj Biometeorologije: Dr. Nada Pleško i Ministarstvo znanosti podržali su financiranje prvih biometeoroloških projekata koji su se bavili proučavanjem utjecaja vremena na različite zdravstvene probleme.
Zaključak
Meteoropatija je složen fenomen koji utječe na fizičko i psihičko zdravlje ljudi u skladu s promjenama vremenskih uvjeta. Razumijevanje ovog fenomena i njegovih učinaka može pomoći u upravljanju simptomima i poboljšanju kvalitete života osoba koje su osjetljive na vremenske promjene. Istraživanja u ovom području i dalje su važna za razvijanje učinkovitih strategija za upravljanje meteoropatijom i poboljšanje javnog zdravlja.
