Uvod
U novembru prošle godine, na ratištu u Zaporožju, stradao je Haris Mataradžija, ruski dobrovoljac iz Visokog, saznaje Istraga. Ovaj događaj izazvao je reakcije u regionu, s obzirom na njegovu kontroverznu prošlost i ideološke stavove.
Mataradžijina politička i ideološka pripadnost
Mataradžija je bio član Srpske radikalne stranke, poznat po svojim simpatijama prema:
- Vojislavu Šešelju, osuđenom ratnom zločincu,
- Slobodanu Miloševiću, nekadašnjem predsedniku SRJ, koji je preminuo u Hagu dok mu je suđeno za ratne zločine.
Na svom Facebook profilu često je delio kontroverzne sadržaje:
- Objavljivao fotografije sa podignuta tri prsta,
- Promovisao četničke pesme,
- Pozivao na nasilje, koristeći uvredljive izraze poput „klanje šiptara“ i nazive „Turci“ i „balije“ za Bošnjake.
Napad i kriminalne aktivnosti
Mediji u regionu izveštavali su 2021. godine da je Mataradžija napadnut ispred svoje kuće u Visokom. Tada je tvrdio da je napadnut jer se izjašnjava kao Srbin i tom prilikom zadobio lakše telesne povrede.
Prema informacijama koje je preneo magazin Stav, Mataradžija je bio povezan sa kriminalnim obračunima u Istočnom Sarajevu, gde je korišćeno i vatreno oružje.
Povezanost sa ruskim snagama
Mataradžija nije jedini bosanskohercegovački državljanin koji se borio na strani ruskih agresorskih snaga u Ukrajini. Samo mesec dana pre njegove smrti, u blizini Bahmuta poginuo je još jedan ruski dobrovoljac iz Bosne i Hercegovine, Veljko Mijatović iz sela Boljanić kod Doboja. Prema dostupnim informacijama, Mijatović je takođe učestvovao u borbama kao dobrovoljac na ruskoj strani.
Zaključak
Pogibija Haris Mataradžije na ukrajinskom ratištu još jednom skreće pažnju na prisustvo dobrovoljaca iz Balkana u međunarodnim sukobima. Njegova prošlost, ideološka pripadnost i povezanost sa kriminalnim aktivnostima čine ovaj slučaj još kontroverznijim. Istovremeno, njegova sudbina postavlja pitanje o motivima i posledicama angažmana pojedinaca iz regiona u stranim ratnim sukobima.
