U poplavi informacija o tragičnoj pucnjavi u beogradskoj osnovnoj školi, jedan ključni detalj upadljivo nedostaje: šta se dogodilo kada je dečak prebačen u drugo odeljenje i da li bi to izazvalo nasilnu reakciju? Da li je bio dobrodošao ili izbačen? Dr Zoran Dimitrijević, neuropsihijatar i dečiji psihijatar u penziji, koji je tokom svoje karijere lečio više od 60.000 dece, smatra da ovi detalji mogu dati važan uvid u odnos Koste Kecmanovića sa njenim vršnjacima. Prema rečima dr Dimitrijevića, istakla su se tri bitna detalja, prvo, odbijen je čak i na novim časovima kada je došao, što sugeriše da je problem možda u njemu. Drugo, stavljen je u razred u kojem nije bilo razloga da se maltretiraju njegovi vršnjaci sličnih sposobnosti. Treće, umjesto da se prilagodi novom okruženju, brzo je počeo sastavljati listu ljudi koji mu smetaju i kojih se želi riješiti.
Prema njegovim riječima, ako dijete ima poteškoća u školi i u sukobu je sa okolinom, praksa nalaže da se đak prebaci u drugi razred ili školu ako se problem ne može riješiti. Ovo je uglavnom da bi se osiguralo njihovo prihvatanje i dobrobit u obrazovnom okruženju. Stručnjaci se slažu da promjene okoline mogu pomoći razvoju djeteta, ali je važno razlikovati mentalne poremećaje od problema u ponašanju zdrave djece. Nažalost, u nekim slučajevima nedostatak stručnog nadzora može dovesti do tragičnih incidenata, poput nedavnog u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“. Ovo je dodatno naglašeno kada je bivši učenik SŠ “Ruđer Bošković” nožem povrijedio učenika i učiteljicu, a potom je prebačen na psihijatrijsku bolnicu. Dimitrijević preporučuje da svako dete koje se loše ponaša treba da bude pod zakonskim medicinskim nadzorom kako bi se sprečile buduće nesreće.
Ističe potrebu za zajedničkim pristupom procjeni zdravstvenog statusa agresivne ili socijalno izolovane djece i stalnim praćenjem kako bi se osiguralo njihovo dobro. Prije tog gnusnog čina, dječak odgovoran za ubistvo osmorice školskih drugova i stražara ostao je ravnodušan i neprihvatljiv. Prema rečima dr Zorana Dimitrijevića, psihijatri često primećuju decu koja su odbačena i izopštena od strane vršnjaka zbog nedostatka adekvatnih komunikacijskih veština. Doktori ukazuju na simptom učenika koji je bio odličan na takmičenju koji je tražio premeštaj u drugi razred zbog lošeg prijema kod drugih učenika, od kojih su mnogi bili i vrhunski. Kada učenik ne bude primljen u novi razred, to je pokazatelj da može postojati osnovni problem. Važno je zapitati se zašto se učenik koji se dobro ponaša, ne može uklopiti u ostatak škole.
