Dobrovoljačka 33 godine kasnije: Sjećanje, dostojanstvo i opomena

 Dan sjećanja i simbolike

U nekadašnjoj ulici Dobrovoljačka, danas nazvanoj Hamdije Kreševljakovića, okupili su se članovi Udruženja “Zelene beretke” kako bi obilježili 33. godišnjicu događaja koji su ostavili dubok trag u kolektivnoj svijesti građana Sarajeva i šire Bosne i Hercegovine. Tog 3. maja 1992. godine, dok je grad bio pod opsadom, dogodio se incident između pripadnika Jugoslavenske narodne armije (JNA) u povlačenju i Teritorijalne odbrane Republike BiH, koji je postao jedan od najspornijih trenutaka u narativu o ratu u BiH.

Danas, tri decenije kasnije, dva narativa i dalje postoje – onaj koji slavi odbranu Sarajeva, i onaj koji oplakuje pogibiju vojnika JNA. U istoj ulici, sa različitih strana dolaze delegacije – jedni u znak poštovanja borcima za nezavisnost BiH, drugi u znak sjećanja na poginule vojnike. Ipak, poruka iz Sarajeva je jasna: dostojanstvo, mir i odgovornost prema budućnosti su prioriteti.

 Poruke iz Sarajeva – Sjećanje kao dužnost, a ne kao sukob

Zelene beretke: Srce protiv čelika

Ismir Nokto, sekretar Udruženja “Zelene beretke” Kantona Sarajevo, u emotivnom obraćanju prisutnima podsjetio je na atmosferu iz maja 1992. godine i poručio:

“Oni su imali čelik, topove, tenkove i haubice protiv nas, a mi smo imali čelično srce koje je odbranilo grad i BiH.”

Ova rečenica ne samo da evocira slike ratne nepravde i otpora, već postavlja jasnu razliku između snage tehnike i snage volje. Nokto je u nekoliko navrata ponovio da rat nikome nije potreban, ali i da će Bosanci i Hercegovci braniti svoje kada to postane neophodno.

“Ko želi rat – u kući mu bio! Mi Bosanci imamo jedino BiH, to nam niko ne može uzeti. Nemojte nas potcjenjivati.”

Njegove riječi prenose poruku odlučnosti i upozorenje da mir ne treba uzimati zdravo za gotovo, ali i da narod koji je prošao kroz opsadu, ne zaboravlja niti pristaje na umanjivanje svog bola i borbe.

Poruka zrelosti i mira

U kontekstu najava da će delegacije iz Republike Srpske doći na mjesto događaja radi obilježavanja stradanja vojnika JNA, Nokto je izjavio:

“Neće se ovdje ništa dogoditi. Mi smo dovoljno zreli i pametni da čuvamo dostojanstvo u BiH.”

Time je jasno naglasio da nema mjesta za nove podjele, niti za politizaciju prošlosti u negativnom smislu. Sarajevo danas, iako ranjeno i ožiljeno, pokazuje političku i građansku zrelost, odlučno štiteći pravo na sjećanje, ali bez huškanja.

Historijski kontekst: Šta se desilo u Dobrovoljačkoj 1992.?

Dana 3. maja 1992. godine, nakon što je predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović uhapšen od strane JNA na sarajevskom aerodromu po povratku iz Lisabona, organizovana je razmjena – Izetbegović za vojnike JNA iz kasarne Bistrik. Tokom te razmjene, u Dobrovoljačkoj ulici došlo je do oružanog incidenta.

Prema tvrdnjama general-pukovnika JNA Milutina Kukanjca, u incidentu je poginulo šest vojnika JNA, a taj broj se često koristi u različite političke svrhe. Međutim, Haški tribunal (ICTY) je utvrdio da je kolona JNA bila legitimna vojna meta, što dodatno komplicira narative o žrtvama i odgovornostima.

Ove godine, za razliku od prošle, delegacije iz entiteta Republika Srpska dolaze na mjesto događaja, dok su prethodnih godina komemoracije bile organizovane isključivo u Istočnom Sarajevu.

3. maj – simbol otpora, razmjene i prekretnice

Vahid Alić, predsjednik Udruženja “Zelene beretke” opštine Stari Grad Sarajevo, naglasio je kako se 2. i 3. maj moraju smatrati ključnim datumima u historiji odbrane Sarajeva.

“Tada je odbranjen grad Sarajevo i suverena i nezavisna država BiH. 3. maja razmijenjen je predsjednik Alija Izetbegović. Malo se pridaje značaju 3. maja i neko pokušava da ga odvoji, nažalost.”

Podsjećanje na te datume ima višestruki značaj – ne samo kao istorijska činjenica, već i kao simbol otpora, dostojanstva i političke zrelosti. Obraniti predsjednika, grad i državu u istom danu nije samo vojni podvig – to je čin identiteta.

 Sjećanje bez mržnje – budućnost sa opomenom

Dobrovoljačka ulica danas više nije samo mjesto sukoba – ona je simbol složene stvarnosti Bosne i Hercegovine. U jednoj ulici – sjećanja se prepliću, tumačenja se razilaze, a prošlost pokušava da pronađe ravnotežu između istine i politike.

Zelene beretke, čiji saborci su izgubili živote braneći Sarajevo, ne traže osvetu. Oni traže da se ne zaboravi – ali i da se ne mrzi. Njihove poruke nisu huškačke, već opominjuće:

• Ne prizivajte rat – znamo šta znači

• Cijenimo mir, ali ne odustajemo od istine

• Poštujemo žrtve, ali tražimo isto poštovanje zauzvrat

Ono što se dogodilo u Dobrovoljačkoj nije crno-bijela priča – to je slika jednog grada u opsadi, jedne vojske u povlačenju, i jednog naroda koji je odlučio da se ne preda. Današnja okupljanja to ne žele da ponište, već da ponude lekciju: da se više nikada ne ponovi.