Dužnost predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine od danas, po principu rotacije, u narednih osam mjeseci preuzima član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić.
Promena na čelu Predsjedništva Bosne i Hercegovine
U skladu s ustavnim principima i ustaljenom praksom rotacije, danas je došlo do značajne smene na čelnoj funkciji Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Naime, funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH preuzeo je Željko Komšić, predstavnik iz reda hrvatskog naroda. Ova promena dolazi kao rezultat redovne, ustavom definisane rotacije među članovima Predsjedništva BiH, koje ima tri člana – po jednog iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda.
Dosadašnja predsjedavajuća, Željka Cvijanović, predstavnica iz reda srpskog naroda, predala je dužnost Komšiću, koji će ovu funkciju obavljati u narednih osam meseci. Ova vest, iako očekivana, ima višestruki značaj – politički, institucionalni i simbolički, jer potvrđuje kontinuitet u funkcionisanju zajedničkih institucija BiH.
Mehanizam rotacije i značaj uloge predsjedavajućeg
1. Ustavni okvir rotacije
Rotacija na funkciji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH nije plod političkog dogovora, već precizno definisan ustavnim i poslovničkim aktima. Tačnije, ovaj proces je regulisan:
-
Članom V, stav (2) b. Ustava Bosne i Hercegovine, koji definiše osnovne principe rada Predsjedništva,
-
Članom 5, stavom (2) Poslovnika o radu Predsjedništva BiH, objavljenim u Službenom glasniku BiH (brojevi 10/13, 32/13 i 22/14).
Prema tim odredbama, funkcija predsjedavajućeg se rotira svakih osam meseci, između tri člana koji dolaze iz različitih konstitutivnih naroda. Ova praksa rotacije ima za cilj da obezbedi ravnotežu i pravičnost u zastupanju svih naroda unutar kolektivnog šefa države.
2. Željko Komšić – politički profil i dosadašnje iskustvo
Željko Komšić je dugogodišnji političar na bosanskohercegovačkoj sceni, poznat po svojim jasnim stavovima, liberalno orijentisanoj politici i zalaganju za građansku državu. Njegov izbor u Predsjedništvo BiH više puta je izazivao kontroverze i političke reakcije, naročito iz Republike Srpske i dela hrvatskog biračkog tela, koje ga ne vidi kao legitimnog predstavnika Hrvata zbog strukture glasova koje dobija – pretežno bošnjačkih.
Komšić je više puta obavljao funkciju člana Predsjedništva BiH, a ovo mu nije prvi mandat ni kao predsjedavajućem. Njegovo političko delovanje karakteriše:
-
Zagovaranje jednakopravnosti svih građana, bez obzira na etničku pripadnost
-
Kritika etnonacionalne podele vlasti, koja je produkt Dejtonskog sporazuma
-
Zalaženje u pitanja ustavne reforme, što često nailazi na otpor kod nacionalno orijentisanih partija
U ovom novom ciklusu predsedavanja, očekuje se da Komšić nastavi s politikom promovisanja evropskih integracija, vladavine prava i funkcionalnosti državnih institucija.
3. Uloga predsjedavajućeg Predsjedništva BiH
Iako je Predsjedništvo BiH kolektivni organ, funkcija predsjedavajućeg nosi određenu simboličku i proceduralnu težinu. Predsjedavajući:
-
Koordinira radom Predsjedništva, priprema sednice i vodi ih
-
Zastupa BiH u međunarodnim kontaktima, ukoliko nije dogovoreno drugačije među članovima
-
Potpisuje odluke koje se donesu konsenzusom ili većinom glasova u okviru Predsjedništva
Važno je napomenuti da predsjedavajući nema veću izvršnu vlast od ostala dva člana, ali njegov položaj često oblikuje percepciju međunarodnih partnera, jer upravo on sedi na čelu tokom važnih susreta i konferencija.
4. Dosadašnji mandat Željke Cvijanović i predaja dužnosti
Željka Cvijanović, koja je do danas obavljala funkciju predsjedavajuće, dolazi iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i predstavlja srpski entitet – Republiku Srpsku. Njen osmomesečni mandat protekao je u znaku više izazova:
-
Zategnuti odnosi unutar Predsjedništva, posebno oko pitanja evropskog puta BiH i reformi
-
Spora koordinacija spoljne politike, naročito oko glasanja u međunarodnim organizacijama
-
Interni politički pritisci iz RS-a, vezani za nadležnosti državnih institucija
Predaja dužnosti Komšiću prošla je, prema saopštenju iz Predsjedništva, bez incidenata i u skladu s ustaljenim procedurama. Ova tranzicija potvrđuje institucionalnu stabilnost, uprkos čestim političkim tenzijama u zemlji.
Rotacija kao simbol zajedničkog suvereniteta
Rotacija predsjedavajućeg Predsjedništva BiH svakih osam meseci, iako možda deluje kao tehničko pitanje, u suštini je simbol suvereniteta naroda u Bosni i Hercegovini. Ona pokazuje:
-
Da postoji mehanizam ravnoteže između tri konstitutivna naroda
-
Da se institucije, uprkos političkim tenzijama, održavaju u funkciji
-
Da se državna struktura BiH oslanja na kompromis i rotaciju vlasti, umesto dominacije jednog naroda nad drugima
U kontekstu stalne borbe za funkcionalniju i manje etnički podeljenu državu, ovakve ustavne rotacije predstavljaju kompromisni model koji čuva mir, ali istovremeno izaziva dileme o dugoročnosti takvog sistema.
Buduća očekivanja: šta može doneti Komšićev mandat?
-
Fokus na evropske integracije – Komšić je poznat po zalaganju za članstvo BiH u EU i NATO, pa se može očekivati veća aktivnost u tom pravcu.
-
Zalaženje u ustavne reforme – moguće su nove inicijative za promenu načina izbora članova Predsjedništva.
-
Povećana komunikacija sa zapadnim partnerima – Komšić je dobro prihvaćen u zapadnim diplomatskim krugovima.
-
Nastavak unutrašnje polarizacije – zbog nepriznavanja njegove legitimnosti od strane pojedinih hrvatskih političkih predstavnika.
Ipak, pravi test njegovog mandata biće da li će uspeti da pokrene značajne političke procese i prevaziđe institucionalne blokade koje već godinama otežavaju funkcionisanje BiH.
