Prema časopisu Ink, znanstvenici su otkrili neke znakove da se družite s psihopatom, a možete ih primijetiti već za pet minuta.
Većina ljudi raspravlja o ovim temama upola manje nego psihopati. Prema nalazima, rasprave među osobama s psihopatskim tendencijama bile su usredotočene na teme poput hrane, seksa i novca.
Nasuprot tome, njihova sklonost spominjanju tema vezanih uz obitelj, vjeru i duhovnost bila je znatno manja. Jessica Stillman naglašava važnost opreza ili držanja udaljenosti od onih koji su previše zabrinuti za materijalnu udobnost ili financijsko blagostanje.
Kao što je opisao Robert Hare, tvorac Psychopathy Checklist-a, psihopati imaju grandiozan i samoveličajući pogled na vlastitu važnost i vrijednost. Prema Haleovoj analizi, samonapuhavanje i grandioznost psihopata posljedica je njihove ekstremne usredotočenosti na sebe i uvjerenja da su oni žarište svemira, što koriste kako bi racionalizirali svoju tendenciju da žive po vlastitim pravilima.
Za razliku od uspješnih ljudi koji pažljivo ocrtavaju svoje planove, strategije i dnevne rutine za postizanje svojih ciljeva, psihopati imaju tendenciju jednostavno razgovarati o svojim željama bez razumijevanja potrebnih koraka ili specifičnih planova za postizanje tih ciljeva. Psihopati mogu izraziti svoje želje, ali im nedostaje predviđanje i priprema da razlikuju uspješne ljude od drugih. Ljudi s psihopatskim osobinama imaju manju tendenciju oponašanja naših neverbalnih izraza.
Istraživanja pokazuju da ljudi sa suosjećanjem i empatijom imaju tendenciju oponašati neverbalne znakove drugih. Možda se čini čudnim, ali kada podijelite uznemirujuću priču i pokažete određeni izraz lica, empatični slušatelji će instinktivno usvojiti isti izraz. Isto tako, ako netko ispriča sretnu priču s blistavim osmijehom, empatična osoba će uzvratiti istom mjerom.
Za razliku od ponašanja koje pokazuje većina ljudi, psihopati ne reagiraju na zijevanje. Ovo otkriće potkrijepljeno istraživanjem često iznenadi mnoge ljude. Nedostatak odgovora može se pripisati egocentričnoj prirodi psihopata, koji svoje interese stavljaju iznad interesa drugih. Naime, psihopati pokazuju intenzivan fokus na nagrade.
Nagrade su općenito svi cijenili. Međutim, znanstvena istraživanja pokazuju da su mozgovi ljudi s psihopatskim tendencijama posebno podešeni da neprestano traže nagrade bez obzira na posljedice. To je zato što su mozgovi psihopata sposobni osloboditi do četiri puta veću količinu dopamina kao odgovor na nagrade u usporedbi s prosječnom osobom, a loši šefovi imaju tendenciju privući pozornost i interes psihopata na radno mjesto.
Neki tipovi nadređenih pokazuju karakteristike kao što su arogancija, nepristojnost, nadmoćno ponašanje i pretjerani zahtjevi, što ih čini neugodnima za rad. Međutim, psihopati ne spadaju u ovu kategoriju. Znanstvena istraživanja pokazuju da osobama s psihopatskim sklonostima nedostaje empatije.
Imaju mirno, neustrašivo držanje i ne podliježu stresu, strahu ili ljutnji koje većina ljudi obično doživljava. Umjesto toga, pristupaju izazovnim situacijama smirenog uma, objektivno ih analiziraju i smišljaju strategije za napredak.
Ne samo da psihopati napreduju u okruženjima u kojima ih nadređeni zlostavljaju, već često stvaraju dugoročna partnerstva sa svojim nadređenima jer u takvim situacijama imaju osjećaj neovisnosti i samopouzdanja.
