Svi narodi imaju svoje običaje koji datiraju iz antičkih vremena, od kojih se neki i danas smatraju jezivim. Srpska tradicija Podruga se često smatra jezivom. Običaj nalaže da ako žena nije u stanju da rađa, druga žena uđe u porodicu i rađa decu u njeno ime. Tradicionalne društvene norme u Srbiji dugo su smatrale decu ključnom vrednošću. Za muškarce i žene, primarni cilj u životu često je da se vjenčaju i imaju što više potomaka. Međutim, ako se to ne postigne usled različitih faktora, posebno u regionima Kosova i Metohije, obično se u porodicu pozove druga žena. Ova žena, poznata kao Maroon, imaće decu sa bračnim parom.
Tradicija sela potiče iz albanske kulture. Čin sticanja prve žene nije žrtva, već čin ogromne ljubavi prema svom mužu. Svaka žena ima svoje specifično područje, specifične dužnosti i odgovornosti, ali svi članovi porodice žive pod istim krovom. Tokom uviđaja, Ekipa Exploziva i TV Prva uspeli su da lociraju potomke različitih ogranaka Kosova i Metohije, kao i jedine članove porodice. Preživele filijale u Srbiji. Miloje Radić je meštanin sela Dren i odrastao je u porodici sa dve majke. Njegov otac je umro 1991. godine, ostavljajući njegovu biološku majku i maćehu da žive s njim dok jedna od njih nije umrla. Iako je Miloje svoju maćehu zvao “mama”, biološka majka ga je uputila da je zove po imenu. Njegova maćeha je bila ta koja je uvjerila njegovog oca da se oženi njegovom biološkom majkom. Kako je odrastao, Miloje je postajao sve svjesniji ove situacije i smatrao da je to neobičan način života.
Nataša Terzić je majka šestoro dece i supruga, kao i cenjena autorka romana Podruga. Ona detaljnije objašnjava taj fenomen. Ako se vlasnik ponovo oženi, novovjenčana druga žena će morati roditi dijete, a prva žena možda neće moći izvršiti ovaj zadatak. Nakon toga, prva žena ostaje u porodici, ali ne kao supružnik i nema intimne odnose sa drugom suprugom. Iako je brak službeno raskinut u crkvi, o prvoj ženi se i dalje brinulo društvo i imala je pomoćnike ili rođake. U kršćanskom svijetu ne postoji takva stvar kao što je partner, a suživot dvije žene sa zajedničkim ciljem podizanja potomstva, bez obzira ko ih je rodio, fascinantna je priča. Nataša objašnjava da je ova grupa postojala na Kosovu i Metohiji do osamdesetih godina prošlog veka i da je bilo uobičajeno da se ponovo venčaju i zadrže svoje prve žene za stalno.
