Prema riječima klimatologa Vladimira Đurđevića, Nova.rs prenosi da nas očekuje ljeto velikih vrućina, porast suša i tornada te zabrinjavajuća realnost bržeg zagrijavanja u odnosu na ostatak svijeta.
Na temelju podataka hidrometeoroloških zavoda utvrđeno je da je prethodna veljača doživjela neviđenu toplinu u regiji, s najvišim ikada zabilježenim temperaturama. Dodatno, bila je to najsušnija veljača u posljednje 74 godine. Ova klimatska anomalija može se pripisati utjecaju vremenskih sustava koji su prenosili topli zrak iz južnih regija, što je rezultiralo nevjerojatnim povećanjem temperature. Naime, veljača je bila nevjerojatnih 6,3 stupnja toplija u usporedbi s referentnim razdobljem od 1991. do 2020. Najznačajnije odstupanje od norme zabilježeno je u Kikindi i Beogradu, gdje su temperature bile nevjerojatnih 7,4 stupnja više od uobičajenih.
O tome što nas čeka u nadolazećem ljetu, popričali smo s klimatologom Vladimirom Đurđevićem, a najkraće rečeno, njegove su prognoze nimalo ohrabrujuće.
S brzim porastom temperature, bilježimo bržu stopu zagrijavanja u usporedbi s ostatkom svijeta. Nakon posebno tople veljače i početka proljeća, već se najavljuju intenzivno ljeto, a sugovornik Nova.rs rasvjetljava koliko su te tvrdnje točne.
U usporedbi s onim prije tri-četiri desetljeća, naša ljeta bilježe osjetan porast temperature. Kao regija jugoistočne Europe držimo svjetski rekord u najvećem porastu ljetnih temperatura, što je rezultat kako globalnog zatopljenja, tako i našeg geografskog položaja koji utječe na kretanje zračnih masa. Svako nadolazeće ljeto, uključujući i ovo sadašnje, velika je vjerojatnost da će biti toplije od onoga što smo tradicionalno doživljavali u prošlim desetljećima. Vjerojatnost da ovo ljeto bude znatno toplije procjenjuje se na 70 posto.
Ljeto sa sobom donosi višestruku pojavu toplinskih valova, što označava nastavak niza vrućih ljeta. Čini se da se ovi toplinski valovi, karakterizirani neumoljivim vrućim danima i sveprisutnim porastom temperatura, protežu beskonačno, obuzimajući sve u svom vatrenom stisku.
Iako je trenutačno neizvjesno koliko ćemo vrućih dana i tropskih noći doživjeti, što će dovesti do nemirnog sna zbog temperatura koje ostaju iznad dvadeset stupnjeva, neosporna je sigurnost da će se toplinski valovi dogoditi, a možda čak i pojačati.
U prošlosti se događao jedan toplinski val godišnje, s povremenim godinama bez ikakvih valova. No, tijekom posljednjeg desetljeća bilježimo porast učestalosti toplinskih valova, od dva do četiri godišnje. Vrlo je vjerojatno da će ovo ljeto donijeti produljeno razdoblje visokih temperatura u trajanju od deset dana, nakon čega će uslijediti kratka pauza od dva dana, a zatim još jedan desetodnevni niz intenzivne vrućine.
Prema riječima sagovornika portala Nova.rs, klima u regionu je doživjela toliko značajne promjene da nam više nije nadohvat ruke da doživimo ljeto koje se obnavlja.
Jedina neizvjesnost, kaže Đurđević, jest hoće li vrijeme biti ugodno toplo ili pretoplo.
Nadalje, prisutnost vlage ponekad pogoršava ukupnu situaciju.
U danima kada se temperatura kreće oko 36 stupnjeva, što je vrlo slična temperaturi našeg tijela, a relativna vlažnost zraka prelazi 60 posto, naše se tijelo suočava sa značajnim izazovima hlađenja. Ova stanja nas posebno iscrpljuju i podložni su povećanom pritisku.
Pojava tornada i pijavica više nije stvar nagađanja, već pitanje vremena. Imperativ je priznati da ekstremna vrućina nije jedina briga koja zahtijeva pripremu. Osim trpljenja jakih suša, poplava i oluja, također se moramo suočiti s uznemirujućom istinom da su pijavice i tornada, koji su nekoć bili ograničeni na vijesti iz Amerike, za nas postali nesretna i neizbježna stvarnost.
S porastom temperature porastao je i kapacitet zraka da zadrži vodenu paru. Tijekom proteklog desetljeća naš se zrak zagrijao za jedan stupanj, što je rezultiralo povećanjem prosječne količine vodene pare u atmosferi za sedam posto. Snaga bilo koje vrste oluje uvelike ovisi o ovoj vodenoj pari, koja djeluje kao gorivo za oblake. Što je vodene pare u zraku više, to oluja može biti snažnija i dugotrajnija, s jačim vjetrovima i obilnijim oborinama. S obzirom na sadašnju značajnu količinu vodene pare, svaka oluja koja se dogodi ima potencijal biti razornija od onoga na što smo navikli. Kako se približavamo ovom ljetu i onima koji dolaze, postoji istinski rizik da doživimo oluju neviđenih razmjera.
Prema riječima klimatologa Vladimira Đurđevića, mogućnost susreta s tornadom koji premašuje bilo koju dosadašnju žestinu više nije pitanje hoće li, nego kada će se dogoditi.
Učestalost hitnih upozorenja hidrometeoroloških zavoda je sve veća, osobito tijekom ljetnih mjeseci kada se nad glavom nadvijaju prijeteći oblaci. Unatoč tim upozorenjima, značajan broj pojedinaca odluči ih zanemariti. Stoga nije neuobičajeno vidjeti kako pola Beograda prekrije crni oblak, dok ljudi nastavljaju uživati na Adi Ciganliji, prenosi Nova.rs. Vladimir Đurđević ističe važnost opreza, ali i predlaže uvođenje učinkovitijeg sustava obavješćivanja javnosti u slučaju mogućih katastrofa.
Prema njegovim riječima, svaki grad, pa tako i Beograd, ima problem toplinskih otoka, što rezultira znatno višim temperaturama u odnosu na okolna područja.
Razina utjecaja varira ovisno o određenom gradu, ali svako urbano područje u kojem dominira beton smatra se vrućom zonom. To su mjesta gdje su temperature znatno više u odnosu na područja bogata zelenilom. Prisutnost trave i grmlja nije dovoljna; neophodna su visoka stabla. U konačnici, ključ je maksimalno povećati prostor između zgrada i uključiti dovoljno zelenila za ublažavanje topline. Stoga je ključno očuvati visoko raslinje u središtu grada. Održavanje povoljnih temperatura u urbanim sredinama, danju i noću, od iznimne je važnosti.
Kako bi se zaustavilo napredovanje događaja povezanih s klimom i potencijalno poboljšalo stanje, imperativ je da globalna zajednica shvati značaj Pariškog sporazuma u ublažavanju učinaka klimatskih promjena.
Prema klimatologu, nerealno je očekivati povratak na prijašnje klimatske uvjete. Sigurno je da će klima u budućnosti biti sve oštrija. Ključno je pitanje, međutim, hoćemo li stati na ovom pojačanom intenzitetu ekstrema ili ćemo ustrajati u mijenjanju klime, stvarajući dosad nezamislive pojave.
