U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost koja se tiče neradne nedjelje u Federaciji Bosne i Hercegovine, pravila koje je promijenilo navike kupaca i svakodnevicu zaposlenih u trgovinama. Gotovo dvije godine nakon početka primjene zakona ponovo se razgovara o mogućim izmjenama.
Dok jedni naglašavaju vrijednost zajedničkog slobodnog dana, drugi upozoravaju na poteškoće malih prodavnica. Ipak, važno je znati da rasprava ne znači da je nedjeljni rad ponovo dozvoljen.
Od 17. novembra 2024. većina prodajnih objekata u Federaciji ne radi nedjeljom. Zakon o unutrašnjoj trgovini predviđa rad od ponedjeljka do subote, najviše devedeset sati sedmično, uz određene zakonske izuzetke. Mnogi zaposleni dobili su priliku da nedjelju provedu s porodicom, odmore se ili završe obaveze koje su ranije stalno odgađali. Kupci su, s druge strane, morali promijeniti raspored i veću nabavku obavljati drugim danima.
Za porodice koje tokom sedmice imaju malo zajedničkog vremena taj dan nosi i emocionalnu vrijednost. Istovremeno, vlasnici malih radnji upozoravaju da im svaki izgubljeni kupac može značiti ozbiljan udarac. Zato se iza jednog zakonskog člana kriju različite životne priče.
Prema objašnjenjima Federalnog ministarstva trgovine, osnovno pravilo ostaje zatvaranje prodavnica nedjeljom i praznicima, osim propisanih izuzetaka. Ministarstvo je razgovaralo sa sindikatima i poslodavcima o mogućim prilagodbama člana 18. zakona. Jedna od ideja jeste omogućiti rad manjim porodičnim trgovinama, dok bi veći lanci ostali obuhvaćeni ograničenjem. Međutim, nije dogovoreno jedinstveno rješenje koje bi već važilo za sve.
Najosjetljivije pitanje nije samo koliko će trgovine zaraditi, nego i ko će nedjeljom stajati iza pulta. Za radnika koji šest dana provodi na poslu slobodna nedjelja može značiti zajednički ručak, vrijeme s djecom i predah od obaveza. Ako se uvedu izuzeća, potrebno je jasno odrediti hoće li raditi isključivo vlasnici porodičnih radnji ili i zaposleni, te kako će njihova prava biti zaštićena.
Kako je prenio domaći portal N1 BiH, federalni ministar trgovine Amir Hasičević smatra da ukupni promet ne potvrđuje tvrdnje o velikom padu potrošnje zbog neradne nedjelje. Prema takvom tumačenju, dio kupovine preusmjeren je na ostale dane. Ipak, ukupni rezultati ne otkrivaju nužno teškoće pojedinih prodavnica, posebno onih blizu entitetskih granica, gdje kupci mogu otići u mjesto s drugačijim radnim vremenom.
Na istom domaćem portalu ekonomistica Adisa Omerbegović Arapović upozoravala je na potrebu detaljnijeg sagledavanja posljedica različitih pravila u dva entiteta. Mala radnja može osjetiti odlazak kupaca i kada ukupan promet Federacije ostane stabilan. Zbog toga se pri eventualnoj promjeni propisa moraju razmotriti i lokalne okolnosti, ne samo prosječne brojke.
Domaća agencija FENA prenijela je upozorenje nadležnih u Hercegovačko-neretvanskom kantonu da se postojeći propisi moraju poštovati. Najave i prijedlozi nisu dozvola za samostalno otvaranje trgovina nedjeljom. Postupak za eventualna izuzeća ima svoja pravila, a nadzor nad primjenom zakona ostaje važan dio zaštite zaposlenih.
Budućnost neradne nedjelje zavisi od dogovora i formalnih odluka, ne od glasina. Razumno rješenje trebalo bi uzeti u obzir potrebe malih trgovaca, ali sačuvati pravo zaposlenih na odmor. U raspravi je važno čuti i radnike i vlasnike, uz jasne podatke o poslovanju i uslovima rada. Tek tada promjene mogu biti pravedne i razumljive građanima. Šta biste vi uradili?
