U današnjem članku vam donosimo jednu važnu vijest iz Rusije, gdje zdravstvene službe provode opsežne epidemiološke mjere nakon smrti 28-godišnje radnice instituta za borbu protiv kuge u Irkutskoj oblasti. Slučaj je izazvao veliku pažnju jer su se u medijima pojavile tvrdnje da je mlada žena možda bila zaražena plućnom kugom nakon incidenta u laboratoriji. Međutim, ruske zdravstvene vlasti do sada nisu službeno potvrdile da je uzrok smrti bila kuga, već navode da je riječ o pneumoniji nepoznate etiologije. Zbog predostrožnosti je pod medicinski nadzor stavljeno gotovo 200 ljudi, dok se slučaj prati i izvan Rusije.
Preminula žena identificirana je u medijima kao Darija Šipilova, zaposlenica instituta u Irkutskoj oblasti koji se bavi istraživanjem posebno opasnih zaraznih bolesti.
Prema medijskim navodima, 25. septembra navodno je došlo do incidenta u kojem je razbijena epruveta s opasnim patogenom. Nekoliko dana kasnije, 29. septembra, žena je hospitalizovana sa simptomima teške upale pluća, a preminula je početkom oktobra.
Upravo je činjenica da je radila u specijalizovanoj ustanovi pokrenula sumnje da je možda bila izložena bakteriji koja izaziva kugu.
Ipak, to još nije službeno potvrđeno.
Ruske zdravstvene službe navode da su kod preminule zabilježili pneumoniju nepoznatog porijekla i da dalja ispitivanja nisu dokazala mikroorganizme povezane s njenim profesionalnim radom. Istovremeno su uvedene posebne epidemiološke mjere zbog same prirode slučaja.
VAŽAN TRENUTAK: U ovom slučaju potrebno je razlikovati dvije stvari – postoje ozbiljne mjere predostrožnosti i medijski navodi o mogućoj kugi, ali zvanična potvrda da je Darija Šipilova umrla upravo od kuge još nije objavljena.
Nakon njene smrti, gotovo 200 osoba koje su mogle biti u kontaktu s njom stavljeno je pod medicinski nadzor ili izolaciju. Regionalne vlasti navode da osobe koje se prate zasad ne pokazuju znakove bolesti i da su njihovi laboratorijski nalazi negativni.
Prema pojedinim izvještajima, određene zdravstvene ustanove u Irkutskoj oblasti privremeno su uvele karantenske mjere. Dio zaposlenih u institutu također je izolovan, dok nadležne službe pokušavaju rekonstruisati sve kontakte koje je preminula žena imala prije hospitalizacije.
Cijeli slučaj izazvao je zabrinutost i izvan Rusije.
Američki zvaničnici potvrdili su da prate informacije koje dolaze iz Irkutske oblasti, upravo zbog mogućnosti da je riječ o posebno opasnoj zaraznoj bolesti. Bijela kuća je upoznata sa situacijom, dok američke institucije prate razvoj događaja i čekaju potpunije podatke.
Zašto je eventualna plućna kuga posebno ozbiljna?
Kugu izaziva bakterija Yersinia pestis. Postoji nekoliko kliničkih oblika bolesti, među kojima su bubonska, septikemijska i plućna kuga. Plućni oblik smatra se posebno opasnim zato što se, za razliku od bubonske kuge, može prenositi s čovjeka na čovjeka putem respiratornih kapljica pri bliskom kontaktu.
To ipak ne znači da se bakterija širi zrakom na isti način kao bolesti poput ospica. Prema podacima američkog CDC-a, za prenos plućne kuge obično je potreban blizak kontakt s oboljelom osobom i njenim respiratornim kapljicama.
Dobra vijest jeste da kuga danas nije bolest bez lijeka.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da antibiotici mogu biti veoma efikasni ako se bolest dovoljno rano prepozna i terapija započne na vrijeme. Kod plućne kuge upravo je brzina dijagnoze posebno važna, jer neliječena bolest može vrlo brzo postati životno ugrožavajuća.
Zato mjere koje su uvedene u Irkutskoj oblasti ne znače automatski da postoji velika epidemija.
Karantin, izolacija kontakata i laboratorijska testiranja predstavljaju standardne mjere opreza kada postoji sumnja na posebno opasnu zaraznu bolest, naročito nakon smrti zaposlenika ustanove koja radi s takvim patogenima.
POSEBAN TRENUTAK: Najvažnija informacija za sada jeste da među gotovo 200 osoba koje se prate nisu potvrđeni novi slučajevi bolesti, prema dostupnim podacima regionalnih vlasti.
U medijima se pojavila i tvrdnja da je posljednji zabilježeni slučaj kuge u Rusiji prije ovog događaja bio 2016. godine na području Altaja. Međutim, trenutni slučaj u Irkutskoj oblasti još ne treba računati kao novi potvrđeni slučaj dok laboratorijski nalazi i zdravstvene vlasti to zvanično ne utvrde.
Dodatnu pažnju izazivaju i prirodna žarišta kuge koja postoje u dijelovima Azije, uključujući područja Mongolije. Takva prirodna žarišta povezana su prvenstveno sa životinjskim rezervoarima i buvama, pa povremeni slučajevi kuge i danas postoje u svijetu. WHO navodi da bolest nije nestala, ali da se uz savremenu dijagnostiku i pravovremenu terapiju može liječiti.
Zbog svega toga, u ovom trenutku nema osnova za tvrdnju da je u Rusiji potvrđena velika epidemija kuge niti da slijedi široko zatvaranje poput onih viđenih tokom pandemije COVID-19.
Postoji ozbiljan incident koji zdravstvene vlasti istražuju.
Postoji smrt radnice instituta.
Postoje ljudi pod nadzorom.
Ali konačna potvrda da je riječ o plućnoj kugi zasad nije javno objavljena.
U narednom periodu upravo će laboratorijski nalazi i zvanična saopštenja ruskih zdravstvenih institucija biti ključni za odgovor na pitanje šta se zaista dogodilo.
Najvažnije je zato razlikovati sumnju od potvrđene dijagnoze i pratiti zvanične podatke, posebno jer je riječ o bolesti koja može biti veoma ozbiljna, ali se uz pravovremeno liječenje može efikasno liječiti.
