U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost iz političkog života Bosne i Hercegovine, nakon novih izjava predsjednika SNSD-a Milorada Dodika o funkcionisanju državnih institucija, odnosima između Republike Srpske i Federacije BiH te državnim simbolima. Dodik je 30. septembra 2026. godine u Banjoj Luci izjavio da je, prema njegovom političkom stavu, došlo vrijeme da se Bosna i Hercegovina „proglasi nepostojećom“.
Govoreći o razlozima za takav stav, Dodik se osvrnuo na Ustavni sud Bosne i Hercegovine i Centralnu izbornu komisiju. Tvrdio je da Ustavni sud nije popunjen te iznio kritike na račun mandata pojedinih sudija, dok je za CIK rekao da, prema njegovom mišljenju, svojim djelovanjem proizvodi nepravdu prema Republici Srpskoj. Riječ je o njegovim političkim ocjenama, a ne o odluci neke institucije Bosne i Hercegovine.
Prema zvaničnoj stranici Ustavnog suda BiH, u aktuelnom sastavu trenutno se navodi sedam sudija: Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Angelika Nussberger, Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić. Sud je pritom nastavio održavati plenarne sjednice i donositi odluke, uključujući sjednicu održanu 24. i 25. septembra 2026. godine.
POSEBAN TRENUTAK: Dodikova izjava da je vrijeme da se BiH „proglasi nepostojećom“ predstavlja njegov politički stav i nema sama po sebi pravni učinak na postojanje Bosne i Hercegovine niti na rad njenih institucija.
Dodik se dotakao i pitanja zastava. Za zastavu Republike Srpske rekao je da je smatra historijskim simbolom, dok je za zastavu Bosne i Hercegovine naveo da ju je nametnuo visoki predstavnik. Međutim, u dijelu izjave u kojem se spominje Wolfgang Petritsch postoji važna činjenična razlika: odluku kojom je 1998. godine privremeno uveden Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine donio je tadašnji visoki predstavnik Carlos Westendorp, a ne Petritsch. OHR navodi da je Westendorp odluku donio 4. februara 1998. nakon što Parlamentarna skupština nije uspjela usvojiti rješenje o zastavi.
Govoreći o ekonomskim prilikama, Dodik je ustvrdio da je ekonomija Republike Srpske stabilna te je napravio poređenje sa Federacijom BiH. Također je rekao da politički i drugi akteri u Federaciji za različite probleme optužuju Republiku Srpsku i njega lično. Kao primjer naveo je probleme Željezare Zenica, poručivši da se, prema njegovim riječima, čak i za njenu propast odgovornost pokušava povezati s njim.
U nastavku izjave Dodik je Federaciju BiH opisao kao „daleko inostranstvo“ prema kojem, kako je rekao, nema simpatije. Takva formulacija predstavlja njegov politički odnos prema Federaciji, dok je prema ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine Federacija BiH jedan od dva entiteta unutar države Bosne i Hercegovine.
Domaći mediji koji su prenijeli izjavu posebno su izdvojili upravo Dodikove poruke o statusu Bosne i Hercegovine, CIK-u, Ustavnom sudu i odnosu prema Federaciji. Njegove izjave dolaze u periodu nastavka političkih sporova oko nadležnosti institucija i odluka državnih organa. Ustavni sud BiH je i tokom 2026. odlučivao o predmetima povezanim s odlukama CIK-a i ranijim mandatom Milorada Dodika, pri čemu je u svojim odlukama naglašavao pitanja vladavine prava i obavezu poštivanja odluka institucija Bosne i Hercegovine.
Na kraju, Dodikove posljednje poruke predstavljaju nastavak njegovih dugogodišnjih političkih stavova o uređenju Bosne i Hercegovine i odnosu Republike Srpske prema državnim institucijama. Istovremeno, kod ovakvih izjava važno je razlikovati političke tvrdnje i ocjene od važećeg pravnog statusa institucija i činjenica koje se mogu provjeriti u zvaničnim dokumentima.
Njegove riječi ponovo su otvorile pitanja odnosa entitetskih i državnih institucija, funkcionisanja Ustavnog suda i CIK-a, ali i šire političke rasprave o budućem uređenju Bosne i Hercegovine.
