U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost koja može pomoći vlasnicima kuća da izbjegnu probleme s vlagom i nepotrebne troškove popravki. Mnogi tokom jeseni slažu ogrjevna drva neposredno uz fasadu, vjerujući da su tako najbolje zaštićena od kiše i uvijek dostupna.
Međutim, ova naizgled praktična navika može otežati sušenje vanjskih zidova i stvoriti nepovoljne uslove. Problem se često primijeti tek kada se pojave vlažne mrlje, oštećenja maltera ili plijesan u unutrašnjosti kuće.
Upravo takvo iskustvo imao je vlasnik kuće koji je tokom jeseni uz vanjski zid naslagao približno tri kubika ogrjevnog drveta. Cjepanice su bile gotovo potpuno priljubljene uz fasadu, bez prostora kroz koji bi zrak mogao prolaziti. Dvije zime nije primjećivao ništa neobično, ali su se kasnije na unutrašnjim zidovima pojavili tragovi vlage. Zabrinut zbog mogućeg oštećenja objekta, pozvao je stručnjaka koji je tokom pregleda odmah obratio pažnju na način skladištenja drva.
Prema primjeru koji prenosi portal Dnevno.hr, velika gomila ogrjeva može spriječiti normalno provjetravanje površine zida. Fasada je svakodnevno izložena temperaturnim promjenama, kiši i snijegu, zbog čega joj je potrebno dovoljno zraka da se osuši. Kada se drva naslone neposredno na zid, vlaga se može zadržavati znatno duže. Ipak, važno je naglasiti da takav raspored nije nužno jedini uzrok problema, jer vlaga može nastati i zbog oštećene hidroizolacije ili drugih građevinskih nedostataka.
Najveća greška nije samo u tome što su drva smještena blizu kuće, nego što između cjepanica i zida gotovo nema prostora za cirkulaciju zraka. Vlažna površina tada se sporije suši, a eventualna oštećenja ostaju skrivena iza gomile. Ono što vlasniku danas djeluje kao ušteda prostora sutra može zahtijevati ozbiljan pregled fasade i dodatne troškove održavanja.
Stručnjaci zato savjetuju da se ogrjev ne naslanja direktno na kuću. U pojedinim preporukama spominje se razmak od deset centimetara, ali on nije univerzalna garancija zaštite. Veći razmak i odvojeno, natkriveno spremište sigurniji su izbor, naročito kada drva stoje na istom mjestu mjesecima. Tako vlasnici mogu lakše pregledati zid i na vrijeme primijetiti moguće promjene. Posebno treba paziti da naslagana drva ne zaklanjaju odvode ili otvore za ventilaciju.
Podjednako je važno podići cjepanice od zemlje. Drvene palete, grede ili stabilni nosači smanjuju njihov kontakt s vlagom iz tla i omogućavaju strujanje zraka ispod gomile. Od kiše i snijega treba zaštititi prvenstveno vrh, dok bočne strane ostaju otvorene. Potpuno omotavanje ceradom može zadržati vlagu umjesto da pomogne njenom isparavanju.
Pravilno skladištenje utiče i na grijanje. Previše vlažno drvo teže se pali, daje manje korisne toplote i može stvarati više dima i naslaga u dimnjaku. Za efikasno loženje poželjno je da sadržaj vlage bude oko dvadeset posto ili manji. Zato nije dovoljno samo kupiti kvalitetne cjepanice; važno je osigurati uslove u kojima se mogu pravilno osušiti.
Ovakvi primjeri pokazuju da male promjene u održavanju doma mogu spriječiti velike neugodnosti. Ako su se tragovi vlage već pojavili, potrebno je provjeriti i druge moguće uzroke, a ne pretpostaviti da su kriva samo drva. Bolje provjetravanje, stabilna podloga i redovan pregled fasade jednostavni su koraci koji mogu sačuvati zidove i kvalitet ogrjeva. Šta biste vi uradili?
