U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost, koja se odnosi na trenutno stanje na evropskim granicama i aerodromima, gdje uvođenje novog Entry/Exit sistema (EES) izaziva ozbiljne poremećaje u putničkom saobraćaju i već sada stvara posljedice koje bi mogle značajno uticati na cijelu ljetnu turističku sezonu.
Kako ljeto ulazi u svoj puni zamah, očekivanja turističkog sektora u Evropi bila su usmjerena na oporavak i nastavak rasta nakon prethodnih sezona. Međutim, realnost na terenu pokazuje potpuno drugačiju sliku. Na više graničnih prelaza i aerodroma širom Šengenske zone bilježe se ogromne gužve, a razlog leži u novom sistemu kontrole ulaska i izlaska putnika koji zahtijeva dodatne procedure, posebno za putnike koji prvi put ulaze u evropski prostor.
Suština problema je u tome što novi sistem podrazumijeva detaljnu biometrijsku registraciju svakog putnika. To uključuje uzimanje otisaka prstiju, fotografisanje lica i elektronsko evidentiranje ulaska i izlaska iz zemlje. Iako je ideja sistema da poveća sigurnost i olakša dugoročnu kontrolu migracija, u praksi je početna faza implementacije izazvala ozbiljna kašnjenja i zastoje.
Prema podacima koje je objavilo Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC), procjenjuje se da bi ovakvi zastoji mogli dovesti do gubitka čak 41 miliona dolazaka turista i približno 45,4 milijarde američkih dolara turističke potrošnje. Ove brojke jasno pokazuju da se ne radi samo o logističkom problemu, već o potencijalno velikom udaru na ekonomiju evropskog turizma.
Posebno zabrinjava činjenica da su putnici iz zemalja van Evropske unije, poput Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Velike Britanije, počeli ozbiljno preispitivati svoje planove putovanja. U istraživanjima sprovedenim među turistima, čak trećina ispitanika navela je da bi odustala od putovanja u Evropu ukoliko bi čekanja na granicama trajala između tri i četiri sata. Ovakav trend ukazuje na to da strpljenje putnika ima jasne granice i da bi dugotrajni zastoji mogli direktno uticati na smanjenje turističkog prometa.
Situacija na pojedinim aerodromima već sada pokazuje koliko je problem ozbiljan. Na aerodromu u Milanu zabilježeni su slučajevi gdje su putnici, iscrpljeni dugim čekanjem i gužvama, imali zdravstvene probleme poput nesvjestice i povraćanja. Dodatno, pojedini letovi niskobudžetnih kompanija, poput EasyJet-a, poletjeli su gotovo poluprazni jer putnici nisu uspjeli na vrijeme proći granične kontrole.
Ono što dodatno komplikuje cijelu situaciju jeste činjenica da je sistem još uvijek u ranoj fazi implementacije. Prema informacijama koje dolaze iz evropske agencije Frontex, za potpuno stabilizovanje i ubrzanje procesa registracije putnika biće potrebno između jedne i dvije godine. Do tada se očekuje da će gužve i kašnjenja ostati svakodnevna pojava, posebno u ljetnim mjesecima kada je broj putnika znatno veći.
Glavni izazov predstavlja biometrijska obrada podataka, koja se mora izvršiti pri prvom ulasku putnika u Šengen zonu. Taj proces traje znatno duže od standardne pasoške kontrole, jer uključuje detaljnu provjeru identiteta i digitalno bilježenje podataka. Iako je dugoročno zamišljen kao sistem koji će ubrzati buduća putovanja, početna faza je pokazala suprotno – stvaranje uskih grla i velikih kašnjenja.
Zanimljivo je da su neke zemlje pokušale da ublaže posljedice novog sistema. Grčka je, u jednom trenutku, razmatrala privremeno ublažavanje kontrola tokom najvećih turističkih gužvi kako bi se spriječili kilometarski redovi na granicama. Međutim, od tog plana se odustalo. Zvanični stav grčkih vlasti ostao je jasan – nema izuzetaka u primjeni EES sistema, bez obzira na sezonu ili broj putnika.
Stručnjaci iz oblasti turizma upozoravaju da bi jedini način da se situacija stabilizuje u kraćem roku mogao biti veća upotreba digitalnih alata i unaprijed pripremljenih registracija putnika. Takođe se naglašava potreba za boljom komunikacijom prema putnicima, kako bi se smanjila konfuzija i ubrzao proces prelaska granica. Bez toga, postoji realna opasnost od ozbiljnog ekonomskog gubitka u turističkom sektoru tokom cijele sezone.
U domaćim medijima koji prate turističke i ekonomske trendove često se ističe da bi ovakvi poremećaji mogli imati domino efekat i na zemlje koje nisu direktno dio Šengena, ali se oslanjaju na evropski turizam. Portali iz regiona naglašavaju da se posebno zemlje koje žive od sezonskog turizma mogu suočiti sa smanjenim brojem dolazaka gostiju ukoliko se problem produži, jer putnici često biraju destinacije sa jednostavnijim ulaznim procedurama.
Takođe, analitičari iz oblasti ekonomije u domaćim izvorima upozoravaju da bi smanjenje turističkog prometa u Evropi moglo indirektno uticati i na regionalna tržišta, uključujući ugostiteljstvo, avio-saobraćaj i prateće uslužne djelatnosti. Ističe se da turizam nije izolovan sektor, već mreža povezanih industrija koje zajedno reaguju na svaku promjenu u putničkim tokovima.
Treći izvor iz domaćih ekonomskih analiza naglašava da je ključni problem u tome što se promjene uvode u periodu najveće turističke potražnje. Prema njihovim procjenama, upravo ljetni mjeseci predstavljaju najosjetljiviji dio godine, kada i najmanja kašnjenja mogu izazvati lančane reakcije koje se odražavaju na cijeli sistem putovanja, od aviokompanija do hotela i turističkih agencija.
Sve ovo dovodi do zaključka da se evropski turistički sektor nalazi pred jednim od većih izazova u posljednjim godinama. Iako je cilj novog sistema dugoročno poboljšanje sigurnosti i kontrole, kratkoročni efekti jasno pokazuju da tranzicija neće biti jednostavna i da će putnici još neko vrijeme morati računati na duža čekanja i neizvjesnost na granicama.
Na kraju ostaje otvoreno pitanje kako će se evropske institucije prilagoditi ovoj situaciji i da li će digitalizacija procesa uspjeti da nadoknadi trenutne zastoje ili će ljetna sezona pretrpjeti ozbiljne gubitke koji bi se mogli osjetiti i narednih godina.
Šta vi mislite o ovoj situaciji i kakav je vaš stav o uvođenju novog EES sistema na evropskim granicama?
