Toplo oktobarsko vrijeme produžilo sezonu virusa i povećalo pritisak na ordinacije
Iako bi oktobar uobičajeno trebao označiti postepeni ulazak u hladniji dio godine, neuobičajeno visoke temperature širom Srbije ove jeseni stvorile su drugačiju zdravstvenu sliku od očekivane. Umjesto da se broj respiratornih i crijevnih infekcija smanji s promjenom godišnjeg doba, domovi zdravlja i pedijatrijske službe bilježe sve veći priliv pacijenata.
U nekim ustanovama, poput Doma zdravlja Savski venac u Beogradu, dnevni broj pregleda premašuje i 300, što pokazuje koliko je zdravstveni sistem pod opterećenjem kada se istovremeno širi više virusa.
Ovakav porast nije samo administrativni problem već i ozbiljan javnozdravstveni izazov. Ljekari upozoravaju da se u ambulantama svakodnevno susreću s pacijentima različitih uzrasta, među kojima ima mnogo djece, ali i starijih osoba i hroničnih bolesnika. Više virusa cirkuliše istovremeno, a simptomi se često preklapaju, zbog čega je i roditeljima i ljekarima teže odmah procijeniti o kakvoj se infekciji radi.
Upravo ta kombinacija blaže jesenske klime i više uzročnika infekcija stvara produženu sezonu obolijevanja koja se ne smiruje ni nakon početka školske godine.
Specijalistkinja Doma zdravlja Savski venac, dr. Malina Rakić, ističe da je jesen tradicionalno vrijeme kada raste broj virusnih infekcija, ali da je ove godine pritisak izraženiji nego ranije. Prema njenim riječima, razlog nije samo u temperaturama iznad prosjeka, nego i u činjenici da se u populaciji istovremeno održava nekoliko različitih respiratornih virusa.
To znači da pacijenti nerijetko imaju mješavinu simptoma — kašalj, curenje nosa, povišenu temperaturu, grlobolju i malaksalost — što dodatno otežava prepoznavanje pojedinačnih infekcija.
Među virusima koji su trenutno posebno prisutni izdvajaju se adenovirusi, rinovirusi i parvovirus B19, kao i drugi uzročnici koji izazivaju simptome slične gripi. Ove infekcije najčešće se prenose kapljično, odnosno putem zraka, ali i direktnim kontaktom, zajedničkim predmetima ili zaraženim površinama. Kada je vrijeme toplo, ljudi se duže zadržavaju u kolektivima, a prozori i ventilacija se često koriste manje nego što bi trebalo, pa virusima ostaje više prostora za širenje.
Upravo zbog toga zdravstveni radnici upozoravaju da toplo vrijeme u oktobru ne znači i prestanak sezonskih infekcija — naprotiv, ono ih može produžiti.
Posebnu pažnju stručnjaci posvećuju respiratornom sincicijskom virusu, poznatijem kao RSV. Kod odraslih se ovaj virus često manifestuje kao obična prehlada, ali za dojenčad i malu djecu može predstavljati ozbiljnu prijetnju. Djeca mlađa od godinu dana posebno su osjetljiva, jer RSV može izazvati bronhiolitis, otežano disanje i upalu pluća. Dr.
Rakić naglašava da simptomi poput curenja nosa, kašlja, povišene temperature i ubrzanog disanja zahtijevaju pažljivo praćenje, naročito ako dijete postaje pospano, odbija hranu ili pokazuje znakove iscrpljenosti. U većem broju slučajeva takva djeca završavaju na pregledima, a dio njih i u bolnici, što dodatno opterećuje dječje odjele.
Problemi ne staju samo na respiratornim infekcijama. U ambulantama se često javljaju i djeca sa simptomima upale grla, što ljekari povezuju s adenovirusnim infekcijama. Viralna angina je u ovom periodu česta pojava i može izgledati vrlo slično bakterijskoj infekciji, zbog čega je važno da se ne postavlja samostalna dijagnoza kod kuće. Povišena temperatura, bolno grlo, uvećani krajnici i opšta slabost mogu biti znak da je potreban pregled.
Kod mlađe djece dodatni problem je to što često ne mogu jasno opisati šta ih boli, pa roditelji moraju obratiti pažnju na ponašanje djeteta, unos hrane i tečnosti, te na eventualne promjene u disanju.
Još jedan značajan problem u ovom periodu jesu crijevne infekcije, posebno rotavirus, koji se gotovo svake godine intenzivnije javlja upravo u oktobru. Ovaj virus izaziva akutni gastroenteritis, a najugroženija su djeca mlađa od pet godina. Simptomi uključuju vodenasti proljev, učestalo povraćanje, bolove u stomaku i temperaturu, a najveći rizik predstavlja brza dehidracija.
Kod malog djeteta stanje može da se pogorša za vrlo kratko vrijeme, pa ljekari savjetuju da roditelji ne čekaju predugo prije nego potraže pomoć. Pravilan unos tečnosti, praćenje mokrenja i opšteg stanja djeteta ključni su elementi kućne njege, ali ponekad su potrebni infuzija i hospitalizacija.
Roditelji često u prvom trenutku pokušavaju da liječe simptome kod kuće, što nije nužno pogrešno ako je riječ o blagoj prehladi, ali dr. Rakić upozorava da dugotrajna temperatura, povraćanje ili proljev koji traju duže od dva dana zahtijevaju pregled ljekara. Kašnjenje može dovesti do ozbiljnih posljedica, posebno kod male djece i beba.
Osim vode, preporučuju se i blagi topli napici, supa, čaj i drugi napici koji mogu pomoći u nadoknadi tečnosti. Važno je i da dijete odmara u toplom, ali prozračenom prostoru, daleko od gužve i kontakta s drugom djecom dok traje akutna faza bolesti.
Škole i vrtići dodatno doprinose širenju infekcija jer djeca svakodnevno borave u zatvorenim kolektivima, dijele igračke, pribor i prostor, a higijenske navike kod mlađih uzrasta još nisu dovoljno razvijene. Zbog toga zdravstveni radnici stalno ponavljaju važnost redovnog pranja ruku, provjetravanja prostorija i boravka na otvorenom kada vremenske prilike to dozvoljavaju.
Prevencija je posebno važna u periodima kada više virusa kruži istovremeno, jer se na taj način smanjuje rizik od infekcije i rasterećuju zdravstvene ustanove. U javnosti često nedostaje svijest o tome da i “obična prehlada” može biti početak ozbiljnijeg problema, naročito kod osjetljivih grupa stanovništva.
Pored većeg broja pacijenata, zdravstveni sistem se suočava i s praktičnim poteškoćama, od potrošnje lijekova do opterećenja laboratorija i pedijatrijskih timova. Svaki talas povećanog broja pregleda znači i više propisanih terapija, više testiranja i više potrebe za organizacijom rada u ambulantama. Zbog toga ljekari insistiraju da se javnost informiše na vrijeme, jer rana reakcija i dobra prevencija mogu smanjiti broj komplikacija i rasteretiti ustanove.
U trenutku kada se istovremeno bore i respiratorne i crijevne infekcije, najvažnije je da roditelji, škole i cijela zajednica djeluju odgovorno, kako bi se smanjio pritisak na zdravstveni sistem i zaštitilo zdravlje djece i odraslih.
