U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost koja bi mogla biti izuzetno važna osobama koje nikada nisu bile zaposlene, ali ipak žele osigurati finansijsku sigurnost u starijim godinama. Mnogi građani vjeruju da je redovno zaposlenje jedini način za ostvarivanje prava na penziju, međutim, zakonski propisi u Srbiji predviđaju i drugačiju mogućnost.
Čak i osobe koje nemaju nijedan dan prethodnog zaposlenja mogu postepeno sticati penzijski staž samostalnim uplaćivanjem doprinosa. Ova mogućnost posebno je značajna za domaćice, nezaposlene građane, studente i druge osobe koje iz različitih razloga nisu uključene u obavezno osiguranje. Ipak, pravo na penziju ne nastaje automatski samim početkom uplata, već je potrebno ispuniti precizno određene zakonske uslove. Zato je važno razumjeti kako funkcioniše ovaj sistem, koliko novca treba izdvajati i kada se može očekivati ostvarivanje prava na starosnu penziju. Pravilno informisanje i pravovremeno planiranje mogu napraviti veliku razliku između finansijske neizvjesnosti i sigurnije budućnosti.
Prema informacijama Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Srbije, zakonska mogućnost samostalnog uključivanja u sistem uređena je članom 15. Zakona o PIO. Ova odredba omogućava građanima koji nisu obavezno osigurani da sami preuzmu obavezu plaćanja penzijskih doprinosa. Pravo na takav oblik osiguranja mogu ostvariti osobe starije od 15 godina koje imaju prebivalište u Srbiji i ispunjavaju ostale propisane uslove. To znači da nezaposlenost ne mora predstavljati trajnu prepreku za sticanje penzijskog staža. Među potencijalnim korisnicima nalaze se osobe koje godinama vode domaćinstvo, brinu o porodici ili se školuju. Posebno je važno da podnosilac zahtjeva nije već uključen u obavezno osiguranje po drugom osnovu niti korisnik penzije koja isključuje ovu mogućnost. Samostalnim uplatama ne kupuje se odmah pravo na penziju, nego se postepeno ostvaruje staž osiguranja potreban za ispunjavanje zakonskih kriterija.
Postupak uključivanja u ovaj sistem započinje podnošenjem zahtjeva nadležnoj filijali Fonda PIO. Građani dokumentaciju mogu dostaviti lično, poštom ili elektronskim putem preko službenog e-Šaltera. Nakon razmatranja zahtjeva nadležni organ donosi rješenje kojim se utvrđuje status osiguranika. Prema pravilima Fonda, taj status uobičajeno počinje danom podnošenja zahtjeva, a pod određenim uslovima može se priznati najranije trideset dana ranije. Važno je znati da samostalne uplate nisu način da se proizvoljno otkupi više godina ranijeg perioda tokom kojeg osoba nije bila osigurana. Zbog toga građani koji razmišljaju o ovom obliku penzijskog osiguranja ne bi trebali nepotrebno odgađati informisanje. Što ranije započnu ispunjavati zakonske obaveze, to imaju više vremena za sticanje potrebnog staža. Ipak, prije donošenja odluke preporučljivo je provjeriti vlastiti status i finansijske mogućnosti.

ONO ŠTO IZDVAJAMO: Koliko novca je potrebno izdvajati za penziju u 2026. godini?
Jedno od najvažnijih pitanja za građane odnosi se na mjesečni iznos koji moraju izdvajati kako bi sami sebi uplaćivali penzijsko osiguranje. Prema zvaničnim podacima Fonda PIO, tokom 2026. godine moguće je izabrati jednu od trinaest propisanih osnovica za obračun doprinosa. Najniža osnovica iznosi 51.297 dinara, dok je najviša određena na 732.820 dinara. Stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iznosi 24 posto od izabrane osnovice. To znači da minimalna mjesečna uplata iznosi 12.311,28 dinara, dok najviša dostiže 175.876,80 dinara. Građani mogu odabrati iznos koji odgovara njihovim mogućnostima, a kasnije zatražiti promjenu osnovice. Veće uplate mogu uticati na visinu buduće penzije, ali njen konačni iznos zavisi od ukupnog staža i zakonskog načina obračuna. Zbog toga izbor osnovice zahtijeva pažljivo razmatranje dugoročnih finansijskih mogućnosti.
Kako navode domaći izvori koji prate penzijske propise, posebno je važno razlikovati godine života od godina priznatog staža osiguranja. U Srbiji tokom 2026. godine muškarci mogu ostvariti pravo na starosnu penziju kada napune 65 godina i imaju najmanje 15 godina staža. Za žene je starosna granica u istoj godini postavljena na 64 godine, uz najmanje 15 godina osiguranja. Postoji i mogućnost ostvarivanja prava na starosnu penziju sa 45 godina staža osiguranja, bez obzira na životnu dob. Osoba koja nikada nije bila zaposlena mora, dakle, dovoljno rano započeti samostalne uplate kako bi mogla prikupiti potrebne godine osiguranja. Samo dostizanje propisane starosne granice nije dovoljno ukoliko ne postoji odgovarajući staž. Upravo zbog toga planiranje penzije predstavlja dugoročnu obavezu, a ne odluku koju je moguće jednostavno riješiti neposredno prije odlaska u penziju.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti redovnosti plaćanja jer prekidi mogu imati značajne posljedice. Prema zvaničnom objašnjenju Fonda PIO, doprinosi se uplaćuju najkasnije do petnaestog dana u mjesecu za prethodni mjesec. Ako doprinos ne bude plaćen u roku od šest mjeseci od dospijeća, svojstvo osiguranika može prestati po službenoj dužnosti. Period za koji doprinosi nisu uplaćeni ne priznaje se automatski kao penzijski staž. Građani koji više nisu u mogućnosti finansirati osiguranje trebaju podnijeti odgovarajući zahtjev za njegov prestanak. Također je važno naglasiti da ovaj oblik samostalne uplate ne obezbjeđuje zdravstveno osiguranje, jer se odnosi na penzijsko i invalidsko osiguranje. Osobe kojima je potrebna zdravstvena zaštita moraju se informisati o posebnim uslovima za ostvarivanje tog prava. Ovakve pojedinosti pokazuju koliko je važno pažljivo proučiti pravila prije preuzimanja dugoročnih finansijskih obaveza.
Mogućnost sticanja penzijskog staža bez prethodnog zaposlenja predstavlja važnu priliku za građane koji su godinama bili izvan formalnog tržišta rada. Posebno se to odnosi na osobe koje su veliki dio života posvetile porodici, obrazovanju ili drugim obavezama koje nisu bile povezane s klasičnim radnim odnosom. Ipak, samostalno osiguranje zahtijeva finansijsku disciplinu i realnu procjenu vlastitih mogućnosti. Najvažnija poruka jeste da odsustvo radnog iskustva ne mora značiti i potpuno odsustvo mogućnosti za buduću penziju. Smatram da građani trebaju imati jasne i dostupne informacije o svojim pravima kako bi na vrijeme donosili odluke koje utiču na njihovu starost. Prije početka uplata najbolje je obratiti se nadležnom Fondu PIO i provjeriti sve individualne uslove, jer se predstavljena pravila odnose na Srbiju, a ne automatski na druge države. Finansijska sigurnost u poznijim godinama rijetko dolazi sama od sebe, ali pravovremeno planiranje može pomoći da se ona postepeno izgradi. Kada biste znali da možete ostvariti penzijski staž i bez klasičnog zaposlenja, ali uz redovne mjesečne uplate tokom više godina, Šta biste vi uradili?







