U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost o promjeni računanja vremena koja svake godine ponovo pokrene brojna pitanja među građanima. Iako je pomjeranje kazaljki na satu postalo dio naše svakodnevice, sve više ljudi se pita ima li ova praksa i dalje smisla, zašto je uopšte uvedena i da li ćemo je uskoro potpuno ukinuti.
U noći između subote i nedjelje, 26. oktobra 2025. godine, satovi će ponovo biti pomjereni jedan sat unazad, čime prelazimo sa ljetnog na zimsko računanje vremena. U praksi to znači da će se u tri sata ujutro kazaljke vratiti na dva sata, pa će građani dobiti dodatnih sat vremena odmora.
Za mnoge ljude ova promjena donosi osjećaj olakšanja jer dani postaju prilagođeniji prirodnom ritmu, posebno tokom jutarnjih sati. Međutim, posljednjih godina sve češće se vodi rasprava o tome da li je pomjeranje sata još uvijek potrebno ili je riječ o navici koja pripada prošlosti.
Ova promjena će 2025. godine biti posebna i po tome što se radi o najranijem prelasku na zimsko računanje vremena u posljednjih jedanaest godina. Datum 26. oktobar posljednji put je bio određen za ovu promjenu još 2014. godine.
Kako je nastalo pomjeranje sata i zašto je uvedeno
Ideja o promjeni vremena nije nova. Prvi put je uvedena tokom Prvog svjetskog rata, kada su pojedine zemlje pokušavale pronaći načine za uštedu energije i bolje korištenje dnevne svjetlosti.
Njemačka i Austro-Ugarska bile su među prvim državama koje su primijenile ovu praksu. Cilj je bio jednostavan – pomjeranjem vremena omogućiti da ljudi veći dio dana koriste prirodno svjetlo i smanje potrošnju električne energije.
Kasnije je ova praksa nekoliko puta ukidana i ponovo vraćana, da bi tokom osamdesetih godina prošlog vijeka ponovo postala široko prihvaćena. Od 1996. godine Evropska unija je uvela pravilo prema kojem se satovi pomjeraju posljednje nedjelje u martu i vraćaju posljednje nedjelje u oktobru.
Osim energetskih razloga, promjena vremena trebala je olakšati usklađivanje transporta, trgovine i komunikacije između država. Ipak, posljednjih godina sve više stručnjaka i građana smatra da prvobitni razlozi više nisu jednako uvjerljivi.
Prema istraživanju Evropske komisije iz 2018. godine, u kojem je učestvovalo više od 4,6 miliona ljudi, veliki broj ispitanika izrazio je podršku ukidanju sezonskog pomjeranja sata. Građani su kao razloge navodili probleme sa spavanjem, promjene bioritma i osjećaj umora nakon prelaska na drugo računanje vremena.
Zdravlje i svakodnevni život postali glavni argumenti protiv promjene
Jedan od najčešćih razloga zbog kojih se raspravlja o ukidanju pomjeranja sata jeste uticaj na ljudski organizam.
Promjena vremena, iako traje samo jedan sat, kod nekih ljudi može izazvati poremećaj sna, poteškoće sa koncentracijom i osjećaj umora dok se tijelo ne prilagodi novom ritmu.
Posebno osjetljive grupe, poput djece i starijih osoba, mogu teže podnijeti naglu promjenu vremena spavanja i buđenja.
Pored zdravstvenih pitanja, pojedini stručnjaci ukazuju i na moguće promjene u saobraćaju nakon pomjeranja sata, jer umor i slabija koncentracija mogu uticati na ponašanje vozača.
Ipak, mišljenja nisu jednaka. Dok jedni smatraju da bi trajno ukidanje bilo bolje rješenje, drugi upozoravaju da bi izbor između stalnog ljetnog ili stalnog zimskog vremena mogao donijeti nove izazove.
Ljeto ili zima – pitanje koje dijeli Evropu
Jedan od najvećih problema u pokušaju ukidanja promjene vremena jeste pitanje koje računanje vremena trajno izabrati.
Neke zemlje smatraju da bi stalno ljetno računanje vremena donijelo duže večeri i više dnevnog svjetla nakon radnog vremena. Druge države prednost daju zimskom računanju vremena jer ga smatraju prirodnijim za ljudski biološki ritam.
U Evropi zbog toga još uvijek nema jedinstvenog dogovora. Evropski parlament je 2019. godine podržao prijedlog ukidanja sezonskog pomjeranja sata, ali konačna odluka nije sprovedena jer države članice nisu uspjele postići zajednički stav.
Domaći i regionalni mediji posljednjih godina često su pratili ovu temu upravo zbog pitanja šta će se dogoditi ukoliko pojedine zemlje izaberu različite sisteme računanja vremena. Različiti izbori mogli bi otežati svakodnevno funkcionisanje između država.
Važan trenutak u cijeloj raspravi jeste činjenica da odluka nije samo tehničko pitanje pomjeranja kazaljki, već utiče na način života miliona ljudi, poslovanje, putovanja i organizaciju svakodnevnih obaveza.
Kako su druge zemlje riješile ovo pitanje
Dok Evropska unija još uvijek raspravlja o budućnosti ove prakse, neke države su već napravile promjene.
Rusija je 2014. godine prešla na stalno računanje vremena, dok su neke druge zemlje potpuno odustale od sezonskog pomjeranja sata. Kina, Indija i Japan već duže vrijeme ne koriste ovu praksu.
U Sjedinjenim Američkim Državama pojedine savezne države, poput Arizone i Havaja, ne pomjeraju satove. Australija takođe ima različite režime, gdje neke savezne države koriste promjenu vremena, a druge ne.
Ove razlike pokazuju koliko je teško pronaći jedno rješenje koje bi odgovaralo svim područjima, jer klimatski uslovi, geografski položaj i navike stanovništva nisu svuda isti.
Na kraju, pitanje promjene vremena ostaje otvoreno. Iako mnogi smatraju da je praksa zastarjela i da više nema istu svrhu kao nekada, konačna odluka još nije donesena.
Dok se ne postigne dogovor, građani će i dalje dva puta godišnje prilagođavati svoje satove – jednom u proljeće kada se vrijeme pomjera unaprijed, i jednom u jesen kada se vraća unazad.
Možda najveća promjena neće biti ona na satu, već trenutak kada društvo odluči da li je ova tradicija još uvijek potrebna. Šta biste vi izabrali – da se satovi zauvijek prestanu pomjerati ili da ova praksa ostane kao i do sada?
