Prelazak na zimsko računanje vremena 2026. godine stiže ranije nego što mnogi očekuju
Svake jeseni ista tema ponovo uđe u fokus javnosti: pomicanje sata i prelazak na zimsko računanje vremena. Iako se već godinama govori o mogućem ukidanju ove prakse, građani Evrope će i dalje, barem za sada, dva puta godišnje mijenjati kazaljke. U 2026. godini ta promjena dolazi na posebno zanimljiv datum, jer će se sat vratiti unazad u najranijem mogućem terminu predviđenom važećim pravilima.
Prema kalendaru, u noći sa subote, 24. oktobra, na nedjelju, 25. oktobra 2026. godine, u 3:00 sata ujutro kazaljke će se pomaknuti jedan sat unazad, na 2:00 sata. Time će zvanično prestati ljetno računanje vremena i počet će zimsko računanje vremena. Za većinu ljudi to znači jednu praktičnu prednost: te noći će se spavati sat vremena duže.
Međutim, posljedice ove promjene ne osjećaju se samo u noći prelaska, nego i u danima koji dolaze, jer se mijenjaju svjetlosni uslovi, ritam obaveza i navike miliona ljudi.
Ono što ovu promjenu čini posebnom jeste činjenica da će se dogoditi na najraniji mogući datum u okviru evropskih propisa. Pravilo je jednostavno: prelazak na zimsko računanje vremena uvijek se dešava posljednje nedjelje u oktobru. Pošto oktobar ima 31 dan, ta posljednja nedjelja može pasti bilo kada između 25. i 31. oktobra. U 2026. godini posljednja nedjelja pada baš na 25. oktobar, zbog čega se sat pomiče odmah nakon 24. oktobra.
To je detalj koji mnogi primijete tek kada promjena već nastupi, pa se svake godine ponovo javlja pitanje: zašto se ovo i dalje radi?
Zašto se pomicanje sata još uvijek nije ukinulo?
Pitanje ukidanja sezonskog pomicanja vremena već dugo izaziva rasprave u evropskim institucijama. Evropski parlament je još 2019. godine podržao prijedlog da se ova praksa ukine, i to velikom većinom glasova. Ipak, do konačne promjene nikada nije došlo, jer države članice Evropske unije nisu uspjele postići dogovor oko jednog ključnog pitanja: koje vrijeme zadržati trajno?
Jedni bi željeli stalno ljetno računanje vremena, dok drugi smatraju da je zimsko, odnosno standardno vrijeme, prirodnije i korisnije.
Problem nije samo u preferencijama pojedinih zemalja, nego i u mogućim posljedicama po svakodnevni život. Kada bi neke države ostale na ljetnom vremenu, a susjedne na zimskom, moglo bi doći do komplikacija u saobraćaju, aviosaobraćaju, poslovanju, školstvu i međunarodnoj koordinaciji. Razlike u vremenu između bliskih zemalja uticale bi na rasporede vozova, granice radnog vremena, online sastanke i različite prekogranične aktivnosti.
Upravo zbog toga evropske institucije i dalje odgađaju konačnu odluku, a postojeći sistem ostaje na snazi.
Kako promjena sata utiče na svakodnevni život
Na prvi pogled, riječ je samo o satu više ili manje. Ipak, u praksi promjena vremena utiče na mnogo više od običnog pomjeranja kazaljki. Nakon prelaska na zimsko računanje vremena, sunce ranije zalazi, a večeri postaju osjetno kraće. To znači da će se već u prvim danima nakon promjene mrak pojavljivati ranije, što mnogi građani posebno primijete u poslijepodnevnim satima, kada se vraćaju s posla ili iz škole.
Za neke ljude to može biti tek manja prilagodba, dok drugima stvara osjećaj da je dan naglo postao kraći.
Raniji mrak ne utiče samo na raspoloženje, nego i na organizaciju svakodnevnih obaveza. Ljudi češće planiraju šetnje, sport i aktivnosti na otvorenom ranije tokom dana. Porodice s djecom posebno osjećaju razliku jer se dnevni ritam mora prilagoditi novom rasporedu svjetla. U poljoprivredi, transportu i uslužnim djelatnostima promjena može imati dodatni logistički značaj. Iako većina digitalnih uređaja automatski mijenja vrijeme, navike ljudi ipak se ne prilagođavaju tako brzo kao tehnika.
Stručnjaci upozoravaju na uticaj na organizam
Iako se mnogima čini da je riječ o bezazlenoj formalnosti, stručnjaci već godinama upozoravaju da sezonsko pomicanje sata može imati mjerljiv uticaj na ljudski organizam. Naše tijelo funkcioniše prema unutrašnjem biološkom satu, poznatom kao cirkadijalni ritam, koji reguliše san, budnost, nivo energije, pa čak i raspoloženje. Kada se vrijeme naglo pomjeri, taj ritam može biti privremeno poremećen, naročito kod osoba osjetljivijih na promjene.
Najčešće posljedice koje se spominju su osjećaj umora, slabija koncentracija, poremećaj sna i kratkotrajna iscrpljenost. Neki ljudi se prilagođavaju već nakon jednog ili dva dana, dok drugima treba i duže. Posebno osjetljive grupe mogu biti osobe koje već imaju problema s nesanicom, radnici u smjenama, starije osobe, kao i djeca kojoj je važna stabilna rutina spavanja.
Zbog toga se savjetuje da se promjena dočeka uz uredan ritam odlaska na spavanje i dovoljno odmora u danima prije i nakon prelaska.
Osim sna, stručnjaci često povezuju promjenu sata i s raspoloženjem. Kako jesen odmiče, a prirodnog svjetla je sve manje, raniji zalazak sunca može pojačati osjećaj tromosti i sezonskog pada energije. Kod nekih ljudi to može doprinijeti smanjenoj motivaciji, dok drugi jednostavno osjete da im je potrebno više vremena da se naviknu na novi ritam.
Iako se efekti razlikuju od osobe do osobe, činjenica ostaje da promjena vremena nije samo administrativna mjera, nego i događaj koji utiče na svakodnevni život.
Šta građane očekuje nakon 25. oktobra 2026.
Nakon noći prelaska na zimsko računanje vremena, jutra će biti nešto svjetlija, što mnogima odgovara pri odlasku na posao ili u školu. S druge strane, večernji sati će biti kraći, pa će se mrak osjećati ranije nego tokom ljetnih mjeseci. To je jedna od najvećih razlika između ljetnog i zimskog vremena, zbog koje se rasprave svake godine iznova rasplamsavaju.
Jedni žele više svjetla u večernjim satima, jer tada ostaje više prostora za društvene i porodične aktivnosti, dok drugi naglašavaju da su svjetlija jutra važnija za zdraviji početak dana.
Upravo ta podijeljenost pokazuje zašto je pitanje trajnog vremena i dalje otvoreno. Ne postoji rješenje koje bi jednako odgovaralo svima, pa se u javnosti često vode rasprave o tome da li je praktičnije ostati na ljetnom ili zimskom računanju vremena.
Dok jedni tvrde da duži večernji dan donosi više prostora za rekreaciju i boravak napolju, drugi upozoravaju da zimska jutra ne smiju postati previše tamna, posebno u dijelovima Evrope gdje su ionako kratka i hladna.
Kada slijedi naredna promjena sata?
Prema sadašnjim pravilima, prelazak na ljetno računanje vremena ponovo će uslijediti na proljeće 2027. godine. Tada će se kazaljke vratiti jedan sat unaprijed. Dok se evropske države ne dogovore o konačnom rješenju, ovaj ciklus će se nastaviti i dalje. To znači da će građani i ubuduće morati dva puta godišnje prilagođavati satove, elektronske uređaje i plan dnevnih aktivnosti.
Za sada, najvažnije je zapamtiti datum: noć između 24. i 25. oktobra 2026. godine donosi povratak na zimsko računanje vremena. To je trenutak kada će mnogi dobiti sat sna više, ali i kada počinje period ranijih večernjih sumraka i kraćih dana. Iako se ova promjena ponavlja svake godine, ona i dalje ostaje tema koja izaziva interesovanje, rasprave i pitanje koje se iznova postavlja: hoće li sezonsko pomicanje sata ikada zaista postati prošlost?
