U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost iz svijeta medicine koja je privukla veliku pažnju javnosti nakon objavljivanja rezultata jednog od najvećih međunarodnih istraživanja sigurnosti vakcina protiv koronavirusa.
Naučnici su analizirali zdravstvene podatke gotovo 99 miliona vakcinisanih osoba kako bi utvrdili postoje li povećani rizici od određenih bolesti srca, krvnih sudova i nervnog sistema. Istraživanje je potvrdilo neke ranije poznate rijetke neželjene reakcije, ali je ukazalo i na određena zdravstvena stanja koja zahtijevaju dodatno praćenje. Posebno su proučavane vakcine Pfizer-BioNTech, Moderna i AstraZeneca, koje su tokom pandemije korištene širom svijeta. Rezultati su pokazali da određene ozbiljne nuspojave zaista postoje, ali i da se radi o rijetkim događajima čiju učestalost treba pažljivo tumačiti. Istraživači su naglasili da se svaka moguća neželjena reakcija mora posmatrati zajedno s koristima koje vakcinacija pruža u zaštiti od teških oblika bolesti. Ova analiza objavljena je u februaru 2024. godine u naučnom časopisu Vaccine, a njeni rezultati i dalje predstavljaju važan dio istraživanja sigurnosti vakcina.
Međunarodni istraživački tim okupljen u mreži Global Vaccine Data Network proučio je podatke 99.068.901 vakcinisane osobe iz osam država. U istraživanju su učestvovali naučni centri iz Australije, Argentine, Kanade, Danske, Finske, Francuske, Novog Zelanda i Škotske. Umjesto da se oslanjaju isključivo na prijavljene sumnje na nuspojave, stručnjaci su upoređivali koliko se određenih bolesti pojavilo nakon vakcinacije s brojem slučajeva koji bi se očekivao u istoj populaciji. Posmatrano je ukupno 13 zdravstvenih stanja povezanih sa srcem, krvnim sudovima, krvlju i nervnim sistemom. Takva metodologija omogućava istraživačima da prepoznaju statističke signale koji se ne mogu lako otkriti u manjim kliničkim ispitivanjima. Posebno je važno naglasiti da pojava bolesti nakon primanja vakcine ne znači automatski da je vakcina izazvala tu bolest. Naučnici zato analiziraju učestalost, vremenski odnos i druge dostupne podatke prije nego što donesu zaključke. Upravo je veliki broj učesnika omogućio preciznije praćenje izuzetno rijetkih događaja.
ONO ŠTO IZDVAJAMO: KOJE SU RIJETKE NUSPOJAVE POTVRĐENE?
Jedan od najvažnijih nalaza odnosio se na rijetke upalne bolesti srca nakon primjene mRNA vakcina kompanija Pfizer i Moderna. Istraživači su potvrdili ranije prepoznatu povezanost s miokarditisom, odnosno upalom srčanog mišića, kao i perikarditisom, upalom ovojnice koja okružuje srce. Ova zdravstvena stanja mogu izazvati bol u grudima, lupanje srca, otežano disanje i druge simptome zbog kojih je potrebna medicinska procjena. Međutim, rezultati ne znače da su takve komplikacije česte među vakcinisanim osobama. Njihova učestalost razlikuje se prema dobi, spolu, vrsti vakcine i redoslijedu primljenih doza. Svjetska zdravstvena organizacija i drugi zdravstveni autoriteti već su ranije prepoznali miokarditis i perikarditis kao rijetke moguće nuspojave mRNA vakcina. Posebna pažnja posvećena je mlađim muškarcima, kod kojih je određeni rizik izraženiji nego u drugim grupama. Velika međunarodna analiza dodatno je potvrdila značaj nastavka praćenja tih reakcija.
Druga važna grupa nalaza odnosila se na AstraZenecinu vakcinu, koja se zasniva na tehnologiji virusnog vektora. Naučnici su nakon njene prve doze zabilježili povećanu učestalost Guillain-Barréovog sindroma, rijetkog neurološkog poremećaja kod kojeg imunološki sistem napada periferne nerve. Ovo stanje može izazvati slabost mišića, trnjenje i druge neurološke simptome. Uočena je i povezanost s trombozom moždanih venskih sinusa, ozbiljnim poremećajem koji uključuje stvaranje krvnog ugruška u venama mozga. Istraživanje je pokazalo da su ovi poremećaji nakon prve doze AstraZenecine vakcine zabilježeni češće nego što bi se očekivalo na osnovu ranijih zdravstvenih podataka. Ipak, statistički povećan relativni rizik ne znači da je apsolutna vjerovatnoća pojave ovih komplikacija velika. Broj takvih događaja ostao je nizak u odnosu na ukupan broj primijenjenih doza. Ovi rezultati potvrđuju zašto je važno pratiti sigurnost različitih vrsta vakcina zasebno, umjesto sve njihove rizike posmatrati kao jednake.

Posebnu pažnju istraživača privukla su i dva veoma rijetka upalna oboljenja centralnog nervnog sistema. Riječ je o akutnom diseminiranom encefalomijelitisu, poznatom kao ADEM, i transverzalnom mijelitisu, koji zahvata dio kičmene moždine. Nakon što su u međunarodnoj analizi uočeni mogući sigurnosni signali, dodatno australijsko istraživanje pokušalo je preciznije procijeniti njihovu učestalost. Naučnici su koristili povezane zdravstvene evidencije i upoređivali različite vremenske periode kod istih osoba. Za AstraZenecinu vakcinu procijenjeni dodatni rizik iznosio je približno 0,78 slučajeva ADEM-a i 1,82 slučaja transverzalnog mijelitisa na milion doza. Takve brojke pokazuju koliko su ova stanja rijetka, iako je svaki pojedinačni slučaj važan za medicinsko praćenje. Autori su upozorili da rezultate treba tumačiti pažljivo i nastaviti istraživanja kako bi se što bolje razumjele moguće uzročne veze. Posebno su naglasili da potencijalni rizici moraju biti razmatrani u odnosu na zaštitu od bolesti COVID-19 i njenih komplikacija.
Jedno od pitanja koje se nameće jeste zašto ovakve nuspojave nisu u potpunosti prepoznate prije nego što su vakcine počele biti široko korištene. Odgovor se nalazi u činjenici da se komplikacije koje nastaju kod svega nekoliko osoba na milion primljenih doza veoma teško mogu pouzdano otkriti tokom manjih ispitivanja. Kliničke studije prije odobravanja vakcina imaju važnu ulogu u procjeni djelotvornosti i sigurnosti, ali ne mogu predvidjeti svaku izuzetno rijetku reakciju. Zbog toga zdravstvene institucije nastavljaju pratiti medicinske podatke i nakon početka masovne primjene određenog proizvoda. Otkrivanje rijetke nuspojave tokom naknadnog praćenja ne znači da je prethodna kontrola bila beskorisna, nego pokazuje koliko je kontinuirani nadzor važan. Upravo takvi podaci omogućavaju zdravstvenim radnicima da preciznije informišu pacijente i prilagođavaju preporuke kada se pojave nova saznanja. Velike međunarodne baze podataka posebno su korisne jer omogućavaju poređenje rezultata iz različitih država. Istraživanje koje je obuhvatilo gotovo 99 miliona ljudi jedan je od značajnih primjera takvog pristupa.
Prilikom čitanja rezultata važno je razlikovati relativni rizik od stvarnog broja ljudi kod kojih se određena komplikacija pojavljuje. Čak i kada je neki rijedak događaj statistički nekoliko puta učestaliji nakon određene vakcine, on i dalje može pogađati veoma mali broj vakcinisanih. Jednako je važno razumjeti da se pojedine bolesti srca i nervnog sistema pojavljuju i kod osoba koje nisu vakcinisane. Zbog toga naučnici ne zaključuju da je svaki zdravstveni problem nastao nakon vakcinacije nužno izazvan vakcinom. Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da vakcine protiv COVID-19 pružaju zaštitu od teških oblika bolesti i smrti, dok se njihove rijetke neželjene reakcije nastavljaju pažljivo pratiti. Preporuke za vakcinaciju mogu se razlikovati zavisno od životne dobi, zdravstvenog stanja, prethodne vakcinacije i individualnih faktora rizika. Osobe koje imaju pitanja ili zabrinutost trebaju razgovarati s ljekarom, posebno ako su ranije imale ozbiljnu reakciju na vakcinu. Najvažnije je donositi zdravstvene odluke na osnovu provjerenih podataka, a ne zastrašujućih tvrdnji koje se često šire društvenim mrežama.
Ovo istraživanje pokazalo je koliko su velike naučne analize važne za razumijevanje koristi i mogućih rizika medicinskih proizvoda. Pot







