Hrvatska od 21. oktobra pokreće jesensku akciju oralne vakcinacije lisica protiv bjesnoće
Od 21. oktobra 2026. godine na području Hrvatske počinje nova faza jedne od najvažnijih veterinarsko-zdravstvenih akcija u regiji – jesenska oralna vakcinacija lisica protiv bjesnoće. Riječ je o programu koji se već godinama provodi s ciljem da se spriječi širenje ove opasne zarazne bolesti među divljim životinjama, ali i da se dodatno zaštite domaće životinje i ljudi.
Vakcinacija se, kao i ranijih godina, provodi iz zraka, preciznim rasipanjem posebnih mamaca koji sadrže vakcinu namijenjenu lisicama.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva objavilo je raspored aktivnosti i uputilo apel građanima da budu oprezni ako u prirodi, na rubovima naselja ili u blizini svojih kuća pronađu tamnosmeđe mamce neobičnog izgleda. Takvi mamci nisu smeće niti hrana za ljude ili kućne ljubimce, nego dio kontroliranog programa zaštite zdravlja životinja. Najvažnije pravilo glasi: ne dirati ih golim rukama, ne nositi kući i ne premještati bez potrebe.
Prema službenoj najavi, ovogodišnja akcija počinje s aerodroma Vinkovci-Sopot, odakle će se mamci prvih dana raspoređivati iznad predviđenih područja. Zatim će se operacija nastaviti iz Varaždina, potom s Krka, a završna faza planirana je s Brača. Važno je naglasiti da činjenica da se koristi aerodrom na nekom otoku ne znači da se mamci polažu po samom otoku; radi se o logističkim polaznim tačkama za letove koji ciljaju kontinentalni dio Hrvatske.
Program je planiran tako da obuhvati široka područja na kojima lisice najčešće borave i kreću se.
Zašto je lisica ključna u borbi protiv bjesnoće?
Bjesnoća je virusna bolest s veoma ozbiljnim posljedicama. Može zahvatiti divlje i domaće životinje, ali i ljude, a prenosi se najčešće putem pljuvačke zaražene životinje, posebno ugrizom. Kada se simptomi bolesti razviju, bjesnoća je gotovo uvijek smrtonosna, zbog čega je prevencija jedina stvarno učinkovita zaštita. Upravo zato veterinarske službe u mnogim državama već decenijama koriste oralnu vakcinaciju divljih mesojeda kao alat za suzbijanje bolesti u prirodi.
Lisice su u ovom programu posebno važne jer su jedna od vrsta koje mogu održavati virus u divljini i širiti ga na druge životinje. Kada se dovoljno veliki broj lisica imunizira, smanjuje se vjerovatnoća cirkulacije virusa i prekida lanac prenošenja. Takav pristup predstavlja važan spoj veterinarske medicine, javnog zdravstva i zaštite ekosistema.
Drugim riječima, zaštita lisica od bjesnoće istovremeno znači i veću sigurnost za ljude, pse, mačke, stoku i druge životinje koje dolaze u kontakt s prirodom.
Hrvatska oralnu vakcinaciju lisica provodi od 2011. godine, i to dva puta godišnje. Jesenska kampanja ima posebno značenje jer se provodi prije perioda povećane aktivnosti i parenja lisica, dok se proljetnom kampanjom dodatno obuhvata mlađa populacija životinja. Dugoročni rezultat takvog rada je vrlo značajan: zahvaljujući kontinuiranim mjerama nadzora i vakcinacije, Hrvatskoj je 2021. godine priznat status zemlje slobodne od bjesnoće, dok je posljednji zabilježeni slučaj bolesti bio 2014. godine.
Kako izgledaju vakcinalni mamci i kako djeluju
Mamci koji se bacaju iz aviona imaju karakterističnu tamnosmeđu boju i oblik koji podsjeća na mali kolačić ili komadić hrane. Njihov miris je posebno prilagođen tako da privuče lisice i druge divlje mesojede. U unutrašnjosti se nalazi plastično-aluminijska kapsula s tečnom vakcinom Rabadrop, koja sadrži oslabljeni virus bjesnoće soja SAD Clone. Kada životinja zagrize mamac, kapsula puca i vakcina dolazi u kontakt sa sluznicom usta, što omogućava razvoj imunološke zaštite.
Stručnjaci naglašavaju da je upravo ovakav način vakcinacije izuzetno praktičan za velike i teško dostupne terene. Umjesto hvatanja svake lisice pojedinačno, što bi bilo gotovo neizvodivo na širokim prostranstvima, vakcinalni mamci se distribuiraju iz zraka pomoću aviona opremljenih GPS sistemima i posebnim softverom. Time se postiže preciznost i ravnomjerna pokrivenost terena, uz planiranih približno 25 mamaca po kvadratnom kilometru.
Cilj je osigurati da što veći broj životinja dođe u kontakt s mamcima.
U mamcima se nalazi i tetraciklin, marker koji se kasnije može otkriti u zubima životinja. Na taj način veterinarske službe mogu naknadno utvrditi jesu li lisice zaista konzumirale vakcinalni mamac. Ovo je važan dio evaluacije programa, jer omogućava procjenu uspješnosti kampanje i planiranje narednih koraka. Prema podacima Ministarstva, tokom jedne kampanje u Hrvatskoj se planira rasporediti 1.332.925 mamaca, a tokom dvije kampanje u 2026. godini ukupno 2.665.850 mamaca.
Šta građani trebaju uraditi ako pronađu mamac?
Građanima se posebno savjetuje da pronađene mamce ne dodiruju bez potrebe. Ako je mamac na šumskom putu, livadi, rubu naselja ili drugom prirodnom području, najbolje je da ostane gdje jeste, jer je namijenjen upravo divljim životinjama. Ne treba ga uzimati kao zanimljivost, suvenir ili poklon za djecu. Posebno je važno da se mamci ne odnose u kuću, ne otvaraju i ne pokušavaju proučavati iz blizine.
Ako se mamac nađe u dvorištu, na dječijem igralištu ili na drugoj javnoj površini, može se premjestiti u najbliži grm ili prema rubu šume, ali samo uz zaštitne rukavice i bez direktnog kontakta kože s mamcem. Ukoliko je vanjski omotač oštećen i kapsula probijena, mamac više nije upotrebljiv za vakcinaciju. Tada ga je potrebno, uz odgovarajuću zaštitu, staviti u nepropusnu vrećicu i predati najbližem veterinaru radi pravilnog zbrinjavanja.
Ako osoba slučajno dodirne mamac, preporučuje se temeljito pranje ruku sapunom i vodom. U slučaju da tečnost iz vakcine dođe u kontakt s kožom ili sluznicom, treba se odmah javiti ljekaru.
Jesu li mamci opasni za pse, mačke i druge kućne ljubimce?
Prema informacijama nadležnog ministarstva, mamci nisu opasni za kućne ljubimce u smislu da će ih otrovati ili ozbiljno ugroziti, ali nisu namijenjeni njihovoj vakcinaciji. To znači da pas ili mačka koji pojedu mamac ne smatraju se zaštićenima od bjesnoće. Vlasnici zato i dalje moraju redovno vakcinisati svoje ljubimce kod veterinara i pridržavati se svih propisanih mjera zaštite.
Tokom trajanja akcije posebno se preporučuje oprez pri šetanju pasa, naročito na područjima gdje se mogu nalaziti mamci.
Ovakve kampanje često podsjećaju građane da je odgovorno vlasništvo nad životinjama sastavni dio javnog zdravlja. Domaći ljubimci, naročito psi koji slobodno borave vani ili imaju kontakt s prirodom, mogu doći u dodir s mamcima ili divljim životinjama. Zato je važno pratiti upute veterinara, ne prekidati redovnu vakcinaciju i odmah reagovati ako se primijeti neobično ponašanje životinje ili sumnjiv kontakt s divljinom.
Zašto je brz odgovor nakon ugriza ili ogrebotine presudan?
Iako Hrvatska ima status zemlje slobodne od bjesnoće, stručnjaci stalno upozoravaju da ugrize i ogrebotine životinja ne treba potcjenjivati. Ako osobu ugrize pas, mačka, lisica ili bilo koja druga životinja, ranu je potrebno odmah i temeljito oprati velikom količinom tekuće vode i sapuna. Nakon toga se treba što prije javiti ljekaru, koji će procijeniti postoji li potreba za dodatnom zaštitom, uključujući postekspozicijsku profilaksu protiv bjesnoće.
Brzina reakcije može biti presudna, jer se zaštitne mjere moraju započeti prije nego što se razviju simptomi bolesti.
Upravo zato se jesenska kampanja ne odnosi samo na veterinarski sektor nego i na širu javnost. Građani bi trebali znati prepoznati vakcinalne mamce, razumjeti zašto se raspoređuju i znati kome se obratiti ako imaju bilo kakvu dilemu. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane dostupni su za dodatna pitanja, a službene objave mogu pomoći da se izbjegnu nesporazumi i nepotrebna panika.
Ovakve akcije, iako manje vidljive od drugih javnih kampanja, imaju ogroman značaj za dugoročnu sigurnost ljudi, domaćih životinja i prirodnih populacija širom zemlje.
U narednim danima stanovnici Hrvatske mogli bi primijetiti avione koji lete na manjim visinama iznad određenih područja, kao i tamnosmeđe mamce na tlu. To nije znak opasnosti, nego dio pažljivo planirane preventivne akcije. Najvažnije je ostati informisan, oprezan i pridržavati se službenih preporuka, jer upravo takav pristup omogućava da se bjesnoća i dalje drži pod kontrolom.
Da li ste i vi ranije nailazili na ovakve mamce u prirodi i znate li šta treba uraditi ako ih slučajno pronađete?
