Izetbegović prvi put nakon izbora o vlasti: SDA traži koaliciju uz poštovanje Ustava i izbornog rezultata
Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović danas je prvi put nakon izbora javno govorio o mogućem formiranju nove vlasti u Bosni i Hercegovini. Obraćanje medijima uslijedilo je na mezarju Kovači u Sarajevu, gdje je obilježena 23. godišnjica smrti njegovog oca Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine. Upravo u takvom simboličnom ambijentu, gdje se spajaju sjećanje, državnost i politička poruka, Izetbegović je iznio prve jasnije naznake o tome kako SDA vidi postizborni period.
Njegova poruka bila je da SDA ulazi u razgovore s političkim akterima koji su se, kako je rekao, odupirali politikama Trojke. Time je jasno stavio do znanja da se eventualna koalicija neće graditi samo na matematici mandata, nego i na političkoj kompatibilnosti i odnosu prema dosadašnjem načinu vođenja institucija. Izetbegović je naglasio da je u proteklom periodu održao niz sastanaka, pri čemu su neki bili javno vidljivi i medijski propraćeni, dok su drugi ostali izvan očiju javnosti. Takva praksa, koja je u bh. politici uobičajena, najavljuje fazu intenzivnih pregovora u kojoj se pozicije prvo usklađuju iza zatvorenih vrata, a tek potom izlaze pred javnost.
Koalicija koja bi poštovala rezultat izbora i ulogu SDA
Izetbegović je posebno istakao da bi normalan odnos stranaka koje su se protivile, kako je naveo, politikama Trojke, mogao dovesti do formiranja koalicije u skorijem vremenu. Pritom je naglasio da takav aranžman podrazumijeva i poštovanje izbornih rezultata, ali i priznanje SDA kao stranke s vodećom ulogom u pregovorima. Drugim riječima, SDA ne pristaje na pregovore u kojima bi njen izborni rezultat bio relativiziran, niti na model koji bi tu stranku gurnuo u sporednu ulogu, bez obzira na složenu postizbornu aritmetiku.
„Idemo ka koaliciji koje su se odupirale onome što je radila Trojka. Imao sam niz sastanaka, neki su bili u medijima, neki ne. Jedan normalan odnos ovih stranaka koje su se odupirale ovim politikama Trojke, uz poštovanje rezultata i liderske pozicije SDA bi trebalo da uskoro ishodi jednu koaliciju“, rekao je Izetbegović. Ovom izjavom nije samo opisao trenutno stanje pregovora, nego je i poslao poruku potencijalnim partnerima da će SDA očekivati ravnopravan, ali i realno strukturiran dogovor, u kojem će rezultati izbora imati presudnu težinu.
Ipak, predsjednik SDA nije želio ići dalje od općih smjernica. Nije imenovao stranke s kojima njegova partija razgovara, niti je precizirao konkretne rokove za završetak pregovora. Umjesto preciznih datuma, upotrijebio je izraz „uskoro“, što u političkom rječniku često znači da su razgovori u toku, ali da još nije postignut konačan dogovor. Takva otvorenost bez konkretnih detalja ostavlja prostor za dalja tumačenja, ali i za nove susrete stranačkih lidera u narednim danima i sedmicama.
Izborni rezultat kao polazište za novu političku raspodjelu
Govoreći o ishodu izbora, Izetbegović je ocijenio da rezultat nije ojačao samo SDA, nego i one političke opcije koje, prema njegovim riječima, djeluju na štetu Bosne i Hercegovine. Takva formulacija pokazuje da on političku sliku nakon izbora vidi kao složeniju od puke podjele na pobjednike i poražene. U njegovom tumačenju, izbori su promijenili raspored snaga, ali ne nužno i smjer političkih interesa, jer se dio aktera i dalje zalaže za različite modele upravljanja državom i odnos prema ustavnom poretku.
U tom smislu, naredni period bit će presudan za to ko će u konačnici formirati većinu i pod kojim uslovima. Pregovori o vlasti u Bosni i Hercegovini gotovo nikada nisu jednostavni, a dodatno ih usložnjava činjenica da se odluke često donose na više nivoa paralelno. To znači da se istovremeno razgovara o državnoj, entitetskoj, kantonalnoj i drugim razinama vlasti, pa svaki politički dogovor ima šire posljedice od samog rasporeda ministarskih mjesta. Zato se svaka izjava lidera pažljivo analizira, jer može nagovijestiti budući blokovski raspored u zemlji.
Jasan stav o Dejtonu, Ustavu i političkim granicama
Poseban dio obraćanja odnosio se na ustavni okvir Bosne i Hercegovine. Izetbegović je bio vrlo jasan kada je rekao da zemlja ima Ustav definisan Dejtonskim mirovnim sporazumom i da SDA ne namjerava odstupiti „ni milimetra“. Time je poslao signal da njegova stranka neće pristati na rješenja koja bi, iz njenog ugla, značila derogiranje dejtonskog poretka ili vraćanje ranije usvojenih postdejtonskih rješenja unazad. Ovakva retorika ima važnu političku težinu, naročito u državi u kojoj se ustavna pitanja i dalje nalaze u središtu gotovo svakog većeg pregovora.
„Imamo Ustav definisan Dejtonom, ne kanimo niti jednog milimetra ustuknuti. Ono što se prihvatilo na postdejtonskom putu, ima da ostane“, poručio je Izetbegović. Ove riječi nisu samo odraz političkog stava, nego i pokušaj da se postave crvene linije pred buduće partnere. U praksi to znači da bi eventualna koalicija, ako do nje dođe, morala biti sklopljena bez zahtjeva koji bi doveli u pitanje dosadašnji ustavni razvoj države ili politička rješenja koja su tokom godina postala dio institucionalne prakse.
Razgovori s Čovićem i poruka o relaksaciji odnosa
Izetbegović je otkrio i da se s liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem sastao dva puta, te da vjeruje kako razgovori idu u dobrom smjeru. Spomenuo je i da se Čović viđao s Miloradom Dodikom, što dodatno ukazuje na to da su politički kontakti u vrhu vlasti već uspostavljeni, iako javnost za sada nema potpuni uvid u sadržaj tih razgovora. U bosanskohercegovačkom političkom životu upravo ovakvi susreti često prethode formalnim dogovorima, a ponekad i dužim fazama političkog zatišja, zavisno od toga koliko su stavovi strana usklađeni.
Prema njegovim riječima, postoji nada u konačnu relaksaciju odnosa ne samo između Bošnjaka i Hrvata, nego i među svim narodima u Bosni i Hercegovini. Ova poruka ima i širi društveni značaj, jer podsjeća da formiranje vlasti nije samo pitanje raspodjele funkcija, nego i mogućnosti da politički lideri smanje tenzije i otvore prostor za stabilniji institucionalni ambijent. U zemlji u kojoj politička neizvjesnost često utiče i na ekonomiju, i na svakodnevni život građana, takva relaksacija bi mogla imati praktične posljedice daleko izvan same stranačke scene.
Šta građani mogu očekivati u narednom periodu
Za građane Bosne i Hercegovine formiranje vlasti uvijek znači više od političke procedure. Dok pregovori traju, mnoge odluke ostaju na čekanju, od imenovanja zvaničnika do usvajanja važnih reformskih mjera. Zato javnost s posebnom pažnjom prati svaku novu izjavu lidera stranaka koje mogu biti dio buduće većine. Izetbegovićevo današnje obraćanje predstavlja prvu javnu i konkretniju poruku SDA nakon izbora, a iz nje se može zaključiti da stranka računa na aktivnu i vodeću ulogu u budućoj koaliciji.
Ostaje da se vidi hoće li se najavljeni dogovori zaista pretočiti u formalnu političku većinu i hoće li stranke koje su se dosad suprotstavljale politikama Trojke pronaći zajednički jezik. Dok se ne objave konkretna imena partnera i eventualni rokovi, prostor za političke interpretacije ostat će širok. Međutim, jedno je već sada jasno: naredni dani i sedmice bit će ključni za oblikovanje nove vlasti, a svaka nova poruka iz vrha stranaka mogla bi otkriti u kojem pravcu idu pregovori i koliko je blizu konačni dogovor.
