U selu Pivnice kod Bačke Palanke zabilježen je događaj gdje se od snažnog udara oluje srušila kuća. U određenom trenutku snažni udari vjetra na ovom mjestu podignu krov nastambe s lakoćom igračke i odnesu ga na drugo mjesto. Društvenim mrežama kruži video kolosalnog krova koji se urušava u samo nekoliko sekundi, ostavljajući gledatelje u nevjerici dok u komentarima izražavaju svoj šok i čuđenje.
https://www.instagram.com/reel/CzQ-DAKKbeH/?utm_source=ig_embed&ig_rid=8ee33173-d494-4250-8ce7-6897cc4e57a0
Pojedinci su, navodi Srbijadanas, davali komentare poput “Šta vam znači ovo sunce?”, “Strašno, bože moj” i “U samo sekundi možete izgubiti cijeli krov”. Vjetar je strujanje zraka koje je uglavnom horizontalno i relativno u odnosu na površinu Zemlje. To strujanje zraka određeno je njegovim smjerom, što je strana svijeta s koje vjetar dolazi, i njegovom snagom koja se mjeri brzinom. Vjetar je vektorska veličina i karakteriziraju ga različita prostorna i vremenska svojstva. Određivanje smjera vjetra obično se temelji na prosječnom smjeru vjetra u određenom razdoblju, obično 10 minuta. Smjer vjetra često se izračunava prema geografskom sjeveru i obično se prikazuje na ljestvici od 360° ili 16 ili 32 smjera, koji uključuju i glavne i srednje smjerove vjetra.
Kroz povijest, energija vjetra imala je značajnu ulogu u napretku brodarstva, a kao rezultat toga, i evoluciji geografije. Korištenje energije vjetra također je igralo ključnu ulogu u radu mlinova, vjetrenjača i drugih strojeva. Čak iu moderno doba, energija vjetra ostaje ključni fokus kao potencijalni izvor obnovljive energije.
Raspon brzina vjetra varira od odsustva vjetra do ekstremno velikih brzina. U slojevima bližim tlu, primjerice tijekom obalne oluje, brzine vjetra mogu doseći i do 50 m/s (180 km/h). Na Antarktici sporadični udari vjetra mogu doseći i do 90 m/s (324 km/h). Godine 1934. u Sjedinjenim Državama zabilježena je rekordna brzina vjetra od 115 m/s (414 km/h) na planini Washington, koja se nalazi na 1980 metara nadmorske visine. Brzine vjetra veće od ovih mjerenja zabilježene su u slobodnoj atmosferi. Primjer za to je 1959. kada je 11 km iznad Rostova na Donu izmjerena brzina vjetra od 160 m/s (576 km/h).
