U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost iz svijeta finansija koja se odnosi na svakodnevni život građana i pitanje koliko je važno imati određenu količinu gotovog novca u vlastitom domu. U vrijeme kada se sve više kupovina obavlja bankovnim karticama, mobilnim telefonima i elektronskim aplikacijama, mnogi gotovo potpuno prestaju koristiti novčanice.
Iako savremeni načini plaćanja omogućavaju brze i jednostavne transakcije, njihovo funkcionisanje zavisi od tehnologije koja ponekad može zakazati. Upravo zbog toga švedska centralna banka Sveriges Riksbank upozorila je građane da se ne oslanjaju isključivo na elektronsko plaćanje. Prema preporuci objavljenoj u martu 2026. godine, domaćinstva bi trebala imati približno 1.000 švedskih kruna gotovine po odrasloj osobi, kao rezervu za slučaj poremećaja u platnom sistemu. Ovaj savjet ne znači da građani trebaju povući svu ušteđevinu iz banaka, nego da dio novca drže dostupnim za hitne potrebe. Sličan pristup može biti koristan i porodicama u Bosni i Hercegovini, posebno kada se razmišlja o pripremi za nepredviđene situacije.
Posljednjih godina elektronsko plaćanje postalo je sastavni dio svakodnevice velikog broja ljudi. Bankovne kartice koriste se u prodavnicama, restoranima i na benzinskim pumpama, dok mobilne aplikacije omogućavaju prenos novca bez odlaska u banku. Takve usluge znatno olakšavaju obavljanje svakodnevnih finansijskih obaveza, ali istovremeno povećavaju zavisnost od električne energije, internetske veze i bankarske infrastrukture. Kada dođe do tehničkog problema, građani se mogu naći u situaciji da imaju dovoljno sredstava na računu, ali ne mogu obaviti kupovinu. Prekid rada kartičnog sistema, nestanak struje ili ozbiljniji informatički incident mogu privremeno onemogućiti pristup novcu upravo kada je najpotrebniji. Zbog toga centralne banke sve više pažnje posvećuju otpornosti platnih sistema i mogućnosti da građani nastave kupovati osnovne potrepštine. Gotovina u takvim okolnostima može predstavljati praktičnu rezervu, posebno ako trgovina i dalje radi i prihvata novčanice. Ona ne uklanja sve posljedice krizne situacije, ali može olakšati snalaženje dok se redovne usluge ne uspostave.
ONO ŠTO IZDVAJAMO: ŠVEDSKA PREPORUČUJE 1.000 KRUNA PO ODRASLOJ OSOBI, ALI POSTOJI VAŽAN DETALJ
Švedska centralna banka predstavila je konkretnu preporuku kako bi građanima olakšala pripremu za moguće probleme s plaćanjem. Prema njenim smjernicama, poželjno je imati približno 1.000 švedskih kruna gotovine za svaku odraslu osobu u domaćinstvu. Iznos je zamišljen kao orijentir, a ne kao zakonska obaveza ili pravilo koje odgovara svakoj porodici. Riksbank naglašava da i manja količina gotovine može poboljšati spremnost domaćinstva, posebno kada nije moguće odmah izdvojiti preporučeni iznos. Stvarne potrebe zavise od broja članova porodice, svakodnevnih troškova i drugih okolnosti. Porodice s djecom, starijim osobama ili članovima kojima su potrebni redovni lijekovi mogu imati drugačije potrebe od osoba koje žive same. Zbog toga je važnije razmišljati o tome šta je domaćinstvu neophodno tokom nekoliko dana nego slijepo preuzimati određenu cifru. Preporuka također ne podrazumijeva da gotovina treba zamijeniti novac na bankovnom računu.
Jedan od praktičnih detalja na koji švedska centralna banka posebno skreće pažnju jeste izbor novčanica. Nije dovoljno samo odvojiti određeni iznos novca ako se on sastoji isključivo od velikih apoena. U slučaju poremećaja u sistemu plaćanja trgovine mogu imati poteškoća s vraćanjem kusura, naročito ako veliki broj kupaca istovremeno koristi gotovinu. Zbog toga je korisno imati kombinaciju manjih i srednjih novčanica, uz nešto sitnog novca. Ako porodica mora hitno kupiti hljeb, vodu, lijekove ili druge osnovne potrepštine, manji apoeni mogu znatno olakšati plaćanje. Važno je i da novac bude čuvan na sigurnom, suhom mjestu koje je poznato odraslim članovima domaćinstva. Istovremeno, ne preporučuje se gomilanje velikih iznosa u kući jer to povećava rizik od krađe, gubitka ili oštećenja. Cilj gotovinske rezerve nije stvaranje kućnog trezora, nego mogućnost plaćanja osnovnih troškova tokom kraćeg poremećaja.
Posebno je zanimljivo što švedska centralna banka ne preporučuje samo gotovinu, nego i korištenje različitih načina plaćanja. Građanima se savjetuje da, kada je to moguće, imaju pristup karticama koje koriste različite platne mreže. Na primjer, jedna kartica može pripadati sistemu Visa, a druga Mastercard, čime se smanjuje zavisnost od jedne infrastrukture. Ako određena kartična mreža ima tehničke poteškoće, druga kartica ponekad može nastaviti funkcionisati, iako takva mogućnost nije zagarantovana u svakoj kriznoj situaciji. Uz to, preporučuje se dostupnost fizičkih kartica i poznavanje njihovih PIN kodova, jer mobilni telefon nije uvijek dovoljan za obavljanje transakcije. Riksbank spominje i aplikaciju Swish, koja u Švedskoj omogućava mobilna plaćanja putem drugačije infrastrukture od klasičnih kartičnih transakcija. Takva usluga može predstavljati dodatnu mogućnost kada jedan dio platnog sistema ne funkcioniše. Ipak, ni mobilne aplikacije nisu potpuno nezavisne od interneta, električne energije i drugih tehničkih uslova.
Poruka iz Švedske može biti korisna i građanima Bosne i Hercegovine, iako se uslovi plaćanja i troškovi života razlikuju od švedskih. U našoj zemlji gotovina je i dalje prisutna u svakodnevnim kupovinama, ali sve veći broj ljudi koristi kartice, mobilno bankarstvo i elektronske usluge. Zbog toga je razumno imati manju rezervu u konvertibilnim markama, prilagođenu vlastitim mogućnostima i potrebama porodice. Ne postoji univerzalan iznos koji bi svako domaćinstvo u BiH trebalo držati kod kuće, pa je najbolje procijeniti koliko novca treba za osnovne troškove tokom nekoliko dana. Prilikom takve procjene korisno je razmišljati o hrani, lijekovima, prevozu i drugim neodgodivim izdacima. Porodice s malom djecom mogu imati dodatne potrebe za higijenskim proizvodima i dječijom hranom, dok stariji članovi domaćinstva mogu redovno koristiti određene lijekove. Važno je da stvaranje rezerve ne ugrozi plaćanje računa i svakodnevnih obaveza. Čak i postepeno odvajanje manjeg iznosa može biti korisnije nego potpuno oslanjanje na samo jedan način plaćanja.
Osim novca, priprema za poremećaje u svakodnevnom životu uključuje i druge praktične korake. Građani mogu provjeriti imaju li kod kuće osnovne potrepštine, baterijsku lampu, napunjenu rezervnu bateriju za telefon i potrebne lijekove. Takve mjere posebno su korisne tokom vremenskih nepogoda, dužih nestanaka električne energije ili drugih vanrednih okolnosti. Gotovina može pomoći samo ako postoje prodavnice ili pružaoci usluga koji je mogu prihvatiti, zbog čega novac treba posmatrati kao jedan dio šire pripreme za krizne situacije. Ako trgovine ne rade ili nema dostupnih proizvoda, novčanice same po sebi ne mogu riješiti problem. Upravo zato stručne preporuke naglašavaju važnost više mogućnosti, a ne oslanjanje na jednu rezervnu opciju. Različiti načini plaćanja, osnovne kućne zalihe i dobra organizacija mogu zajedno pomoći domaćinstvu da lakše prebrodi kratkotrajne poremećaje. Pri tome nije potrebno stvarati paniku niti donositi nagle finansijske odluke. Razumno planiranje mnogo je korisnije od gomilanja novca ili nepotrebnog straha.
Švedska je jedna od zemalja u kojima je upotreba elektronskog plaćanja veoma razvijena, zbog čega preporuka tamošnje centralne banke privlači posebnu pažnju. Iako savremena tehnologija omogućava jednostavnije finansijske transakcije, iskustva s prekidima digitalnih usluga pokazuju da je korisno imati alternativu. Preporuka od približno 1.000 kruna po odrasloj osobi nije upozorenje da bankarski sistem neposredno propada, nego mjera finansijske pripravnosti za nepredviđene situacije. Jednako je važno razumjeti da ona ne predstavlja obavezu za građane Bosne i Hercegovine niti znači da svako mora odmah podići određeni iznos iz banke. Suština poruke jeste u raznovrsnosti načina plaćanja i dostupnosti manjeg dijela novca kada elektronski sistemi privremeno nisu upotrebljivi. Svaka porodica može razmotriti vlastite potrebe i finansijske mogućnosti te prema njima odrediti odgovarajuću rezervu. Na taj način gotovina ostaje praktično sredstvo sigurnosti, čak i u društvu u kojem digitalno plaćanje postaje sve zastupljenije. A vi, držite li određenu količinu gotovine kod kuće za nepredviđene situacije ili se u potpunosti oslanjate na bankovne kartice i mobilno plaćanje







