U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost koja se odnosi na svakodnevnu higijenu osoba starijih od 65 godina i promjene koje se s godinama događaju na koži. Mnogi ljudi vjeruju da je svakodnevno tuširanje neophodno za održavanje čistoće i sprečavanje neugodnih mirisa, ali stručnjaci upozoravaju da takva rutina ne odgovara baš svima.

Kako organizam stari, koža postaje osjetljivija, gubi dio prirodne vlažnosti i teže podnosi agresivne preparate. Zbog toga navike koje su nekada bile potpuno bezopasne mogu početi izazivati svrab, crvenilo i neugodno zatezanje. Posebno je važno obratiti pažnju na temperaturu vode, trajanje kupanja i proizvode koji se koriste. Nakon 65. godine nije presudno koliko se često osoba tušira, nego na koji način održava higijenu i štiti prirodnu barijeru kože. Pravilna njega može pomoći da tijelo ostane čisto i svježe, bez nepotrebnog isušivanja i iritacija.

Tokom starenja koža prolazi kroz niz prirodnih promjena koje utiču na njenu otpornost i sposobnost zadržavanja vlage. Lojne žlijezde često proizvode manje masnoće, zbog čega koža postaje suha i osjetljivija na vanjske uticaje. Istovremeno, njena zaštitna barijera može se sporije oporavljati nakon izlaganja sapunima, vodi i drugim sredstvima za čišćenje. Mnoge starije osobe upravo zbog toga primjećuju da ih koža svrbi nakon tuširanja ili da se pojavljuju crvenilo i perutanje. Ovi problemi mogu biti izraženiji tokom zime, kada grijanje dodatno smanjuje vlažnost zraka u zatvorenim prostorijama. Predugo kupanje veoma toplom vodom može dodatno ukloniti prirodne masnoće koje pomažu u očuvanju zdravlja kože. Zbog toga dermatološke preporuke često uključuju kraće tuširanje mlakom vodom i korištenje blagih preparata bez jakih mirisa. Takav pristup može biti posebno koristan osobama koje već imaju izrazito suhu ili osjetljivu kožu.

ONO ŠTO IZDVAJAMO: KOLIKO SE ČESTO TREBA KUPATI NAKON 65. GODINE?

Jedno od najčešćih pitanja jeste da li je starijim osobama potrebno svakodnevno kupanje ili je dovoljno tuširanje nekoliko puta sedmično. Odgovor zavisi od individualnih potreba, zdravstvenog stanja, fizičke aktivnosti i osjetljivosti kože. Nekim ljudima svakodnevno kratko tuširanje potpuno odgovara i ne izaziva nikakve probleme. Drugima, posebno osobama koje imaju veoma suhu kožu i manje se znoje, može biti ugodnije temeljitije kupanje nekoliko puta sedmično. Ne postoji univerzalno pravilo prema kojem se svaka osoba starija od 65 godina mora kupati tačno određeni broj puta sedmično. Ipak, čak i kada se cijelo tijelo ne tušira svakog dana, važno je redovno prati pazuhe, intimno područje, stopala i kožne pregibe. Na tim mjestima zadržavaju se znoj i vlaga, što može pogodovati nastanku neugodnih mirisa i iritacija. Redovno mijenjanje donjeg veša, čarapa i odjeće također predstavlja važan dio pravilne higijene.

Posebnu pažnju privlači i pitanje promjena tjelesnog mirisa koje se mogu javiti tokom starenja. Kod pojedinih ljudi mijenja se sastav masnoća na površini kože, što može uticati na njen prirodni miris. Jedan od spojeva koji se povezuje s tim promjenama jeste 2-nonenal, koji nastaje određenim procesima razgradnje masnoća. Međutim, neugodan tjelesni miris nije neizbježan znak starosti niti automatski znači da osoba ne održava higijenu. Na njega mogu uticati znojenje, bakterije, ishrana, lijekovi i različita zdravstvena stanja. Umjesto pretjeranog kupanja, korisnije je redovno čistiti područja koja se najviše znoje i nositi čistu, prozračnu odjeću. Važno je i pravilno osušiti kožu nakon pranja, naročito između prstiju i u pregibima gdje se može zadržavati vlaga. Ako se miris naglo promijeni ili postane izrazito neugodan, posebno uz druge simptome, preporučuje se razgovor s ljekarom.

Još jedna važna navika jeste redovno nanošenje hidratantnih preparata nakon kupanja. Kada se koža nježno posuši peškirom, preporučljivo je nanijeti kremu dok je još blago vlažna. Preparati koji sadrže glicerin ili ceramide mogu pomoći u očuvanju vlage i jačanju zaštitne barijere kože. Osobama s osjetljivom kožom često više odgovaraju proizvodi bez dodatnih mirisa i agresivnih sastojaka. Također je korisno izbjegavati grube spužve, snažno trljanje i pretjeranu upotrebu sapuna. Za mnoge starije osobe tuširanje mlakom vodom u trajanju od približno pet do deset minuta može biti dobar način održavanja higijene bez dodatnog isušivanja kože. Pritom ne treba zanemariti ni sigurnost u kupatilu, posebno kada postoje poteškoće s ravnotežom ili kretanjem. Neklizajuće podloge, rukohvati i stabilne stolice za tuširanje mogu smanjiti rizik od padova i povreda.

Starenje ne znači da osoba treba odustati od svakodnevne njege, nego da je korisno prilagoditi navike promjenama koje se događaju u organizmu. Pravilna higijena podrazumijeva mnogo više od samog broja tuširanja tokom sedmice. Čista odjeća, redovno pranje osjetljivih dijelova tijela, nježni preparati i odgovarajuća hidratacija često su važniji od dugotrajnog kupanja. Osobe koje primijete uporan svrab, izraženo crvenilo, rane ili pucanje kože ne bi trebale pokušavati riješiti problem agresivnijim pranjem. Takve promjene ponekad zahtijevaju dermatološki pregled i odgovarajuću njegu. Najvažnije je pronaći ravnotežu između osjećaja svježine, održavanja čistoće i očuvanja zdravlja kože. Svaka osoba ima drugačije potrebe, zbog čega je najbolje pratiti reakcije vlastitog tijela i po potrebi zatražiti stručni savjet. Kada biste saznali da prečesto kupanje može dodatno isušivati vašu kožu, biste li promijenili svoje svakodnevne navike? Šta biste vi uradili?

Ads