Od objave rezolucije o Srebrenici podigla se velika galama na raznim medijskim platformama. Tema je izazvala toliko pozornosti da su se čak i pojedinci iz industrije zabave, poput pjevača, glumaca i sportaša, počeli uključivati u političke rasprave, unatoč nedostatku stručnosti u tom pitanju. Nedavno je između Jelene Karleuše i Severine došlo do manjeg spora, a proizašao je iz nedavne izjave potonje iz Splita.
Gostovanje pjevačice Severine Vučković u emisiji na temu Srebrenice izazvalo je burne reakcije pjevačice Jelene Karleuše na raznim društvenim mrežama. Neustrašivo se osvrćući na događaje u Srebrenici tijekom svog intervjua, Severina je hrabro izjavila da se “genocid dogodio, kako god ga netko označio”. Istaknula je činjenicu da veličina zločina, bez obzira na njegove razmjere, ne umanjuje njegovu kategorizaciju kao genocid.
Severina se oštro oglasila ističući da, ako radnje kojima se svjedoči doista predstavljaju genocid, onda bi odgovorna država trebala preuzeti odgovornost i dati odštetu oštećenoj državi. Predložila je da nevoljkost da se prizna izraz “genocid” može biti ukorijenjen u financijskim obvezama koje dolaze s tim. Nakon njihove rasprave, Jelena Karleuša je na Facebooku podijelila Severinin istup popraćen videom. U iscrpnom postu Jelena je iskoristila priliku da educira Severinu o pravoj definiciji genocida. Uz to, postavila je i pitanje koje navodi na razmišljanje o Jasenovcu, dok je Severinu nježno podsjetila da se njezin vlastiti sin identificira kao Srbin.
Publikaciju prenosimo u cijelosti, bez izostavljanja ili izmjene bilo kojeg dijela. Severina, zanima me kako tumačite odluku između upotrebe pojmova “zločin” ili “genocid”. Zašto se osjećate ponukanim analizirati i opravdavati te događaje? Cijenio bih pomoć u ponovnom stvaranju sljedećeg odlomka: Ako je primarni fokus na financijskoj restituciji, zaintrigiran sam iznosom koji je vaša nacija platila Srbiji za zločine počinjene u Jasenovcu. Postoji li određena novčana vrijednost dodijeljena svakoj jedinici ljudske patnje, kao što je kilogram mesa ili žrtva? Željan sam shvatiti vrijednost koja se pripisuje milijunima života, posebice životima bezbrojnih Srba.
Vrijedi li uopće razmišljati o popustu zbog činjenice da je na meti bila i židovska zajednica? A što je s romskom zajednicom? Cijene li se i njihovi životi? Dodatno, postoji li konkretan iznos odštete koji je Hrvatska dužna dati za jedini dječji kamp na svijetu? Kada se ovaj kamp kategorizira kao dječji objekt, treba li ga svrstati u manji ili veći prekršaj? Za kraj, kako biste ocijenili Severinu, ako smijem pitati? Trebamo li uzajamno ponuditi velikodušnu naknadu za promicanje ljubavi i sklada? Treba li Hrvatska u nedostatku financijskih sredstava oprostiti svoje dugove kako bi zadržala pozitivne odnose sa susjedima? Unatoč tome što nas nazivaju ‘oni’, mi, kao Srbi, tu činjenicu smo spremni previdjeti.
Kao što smo crnogorskom rodu oprostili nedjela prema našem narodu i nepoštovanje naših predaka, postavlja se pitanje zašto ne bismo svima oprostili? Srbija, otporna i utjecajna nacija, nije definirana samo svojim bogatstvom, draga moja Severina. Optužba za “genocid” ne može se pripisati osobama kojima je takvo nedjelo već oprošteno. Nepravedno je držati cijelu naciju odgovornom za postupke nekolicine odabranih. Ako se u rezoluciji ne spominje Srbija, zašto bi onda ona bila odgovorna za reparacije?
Draga moja, uključimo se u logično zaključivanje i kritičko razmišljanje umjesto da se oslanjamo samo na površna poboljšanja. Srpski narod, koji je pretrpio ogromna stradanja u 20. stoljeću, ponosna je i časna zajednica koja nije odgovorna ni za kakav genocid. Jelena se oštro protivi nošenju bilo kakvog obilježja koje asocira na građanski rat u BiH, ističući da ni ona, ni njezina djeca, ni njezini unuci nemaju nikakve veze sa zločinima koji su počinjeni u njihovo ime. Ističe i utjecaj te povijesne nepravde na njezinog srpskog sina. Jelena savjetuje da svoje brige ne pokušavate otkloniti pametnim primjedbama.
