U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost iz svijeta pravosuđa koja je izazvala veliku pažnju javnosti u Srbiji. Hapšenje visokog policijskog funkcionera Marka Krička otvorilo je pitanja o postupanju službenika koji bi trebali štititi zakon i prava građana.
Njegovo privođenje, zajedno s Boškom Sekulovićem, povezano je s istragom poznatom kao slučaj „Senjak“. Iza službenih saopćenja nalazi se složen predmet koji obuhvata teško ubistvo, međusobne optužbe i sumnje na zloupotrebu ovlaštenja. Važno je naglasiti da sumnja nije isto što i dokazana krivica.
Policija je 1. novembra postupila po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i privela Krička, načelnika Uprave kriminalističke policije, te Sekulovića, načelnika Službe za suzbijanje kriminala. Prema navodima tužilaštva, provjerava se jesu li tokom postupanja od maja do juna 2026. prekoračili službena ovlaštenja i povrijedili prava bivšeg šefa beogradske policije Veselina Milića. Kričak je dodatno osumnjičen za zlostavljanje i mučenje jedne osobe u policijskim prostorijama. Te ozbiljne tvrdnje tek trebaju dobiti sudski epilog.
Kako je izvijestio RTS, predmet je povezan s ubistvom Aleksandra Nešovića Baje u restoranu „27“ na beogradskom Senjaku. Istraga tog zločina od početka je izazivala oprečne informacije o prisutnim osobama i mogućem prikrivanju tragova. Kričak je rukovodio policijskom akcijom, a kasnije su otvorena pitanja o načinu na koji su pojedini osumnjičeni saslušavani. Upravo taj dio postupanja sada je predmet posebne pažnje istražnih organa.
Najvažnije pitanje nije samo hoće li odgovarati dvojica visokih funkcionera, nego može li svaki građanin računati na jednaku zaštitu svojih prava. Policijska ovlaštenja podrazumijevaju veliku odgovornost, naročito kada se postupak vodi zbog najtežih krivičnih djela. Ako postoje navodi o prisili ili nezakonitom postupanju, oni zahtijevaju temeljitu provjeru, bez unaprijed donesenih presuda.
Domaći list NIN prenio je potvrdu tužioca Nenada Stefanovića da je uhapšenima prvobitno određeno policijsko zadržavanje do 48 sati. Kasnije je Viši sud u Beogradu obojici odredio pritvor do 30 dana zbog procjene da bi na slobodi mogli utjecati na svjedoke. Pritvor je procesna mjera, a ne kazna, pa se ni iz te odluke ne može izvoditi zaključak o njihovoj krivici.
Prema pisanju regionalnog portala Euronews.ba, Kričak je karijeru gradio kroz sigurnosne i policijske strukture, a krajem decembra 2025. imenovan je na čelo kriminalističke policije. Ranije je obavljao dužnosti u jedinici za zaštitu određenih ličnosti i objekata. Njegov profesionalni put dodatno objašnjava zašto je vijest o hapšenju snažno odjeknula, ali biografija ne može zamijeniti činjenice koje će se utvrđivati pred sudom.
Posebnu težinu cijelom predmetu daje činjenica da se sumnje odnose na ljude koji su obavljali odgovorne funkcije u sistemu sigurnosti. Zato javna rasprava ne bi trebala biti svedena na političke podjele ili nagađanja o motivima. Mnogo je važnije utvrditi jesu li pravila postupanja poštovana, ko je donosio odluke i postoji li dokumentacija koja potvrđuje ili pobija navode iz prijava. Od odgovora na ta pitanja zavisit će i razumijevanje događaja.
Ovaj slučaj podsjeća da povjerenje u institucije zavisi od transparentnosti, zakonitosti i spremnosti na odgovornost. Javnost zaslužuje jasne informacije, osumnjičeni pravičan postupak, a eventualno oštećeni djelotvornu zaštitu. Tek dokazi i sudske odluke mogu pokazati šta se zaista dogodilo. Šta biste vi uradili?
