U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost iz evropske politike koja se odnosi na budućnost Srbije i njen dugogodišnji proces pristupanja Evropskoj uniji. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos uputila je ozbiljno upozorenje Beogradu, naglašavajući da nastavak evropskih integracija zavisi i od spremnosti Srbije da svoju vanjsku i sigurnosnu politiku uskladi s politikom Unije.

Posebno je izdvojila odnos prema Rusiji i sankcije koje je EU uvela zbog rata u Ukrajini. Njene riječi izazvale su pažnju jer dolaze u periodu političkih promjena u Srbiji i očekivanja da nova vlast odredi prioritete buduće vanjske politike. Kos je poručila da će državi koja ne dijeli strateške stavove Evropske unije biti izuzetno teško ostvariti značajniji napredak prema punopravnom članstvu. Istovremeno je naglasila spremnost evropskih institucija da sarađuju s novim vlastima u Beogradu, ali uz očekivanje konkretnih reformi i političkih odluka. Time je otvoreno jedno od najvažnijih pitanja za naredni period: može li Srbija nastaviti dosadašnji odnos prema Moskvi i istovremeno ubrzati približavanje Evropskoj uniji?

Izjave koje su privukle pažnju javnosti Marta Kos dala je 27. oktobra 2026. godine u posebnom intervjuu za poljsku televiziju TVP World. Razgovor je vodio novinar Marcin Zaborowski, a jedna od glavnih tema bila je budućnost evropskih integracija Srbije nakon parlamentarnih izbora. Komesarki je postavljeno pitanje može li država postati članica Evropske unije ako odbija pridružiti se sankcijama protiv Rusije. Njen odgovor pokazao je da Brisel pitanje vanjskopolitičkog usklađivanja posmatra kao sastavni dio pristupnog procesa, a ne kao sporedno političko pitanje. Prema njenoj ocjeni, pristupanje Uniji bilo bi veoma teško ostvarivo bez zajedničkog djelovanja u pitanjima koja evropske institucije smatraju strateški važnim. Poseban naglasak stavljen je na rusku invaziju na Ukrajinu i potrebu da države kandidati pokažu dosljednost u odnosu prema zajedničkoj evropskoj politici. Takav stav ne predstavlja samo poruku trenutnim političkim predstavnicima Srbije, nego i očekivanje koje se odnosi na buduće vlade.

ONO ŠTO IZDVAJAMO: PITANJE SANKCIJA RUSIJI POSTAJE JEDAN OD KLJUČNIH IZAZOVA ZA BEOGRAD

Srbija godinama pokušava održavati odnose s Evropskom unijom, dok istovremeno njeguje političke i ekonomske veze s Rusijom. Takva vanjskopolitička pozicija posebno je došla do izražaja nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Iako Srbija učestvuje u pristupnim pregovorima s EU, nije se pridružila ključnim evropskim sankcijama koje su uvedene Moskvi zbog rata. Evropske institucije više puta su isticale da se od država kandidata očekuje postepeno usklađivanje s njihovom zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom. Prema izvještaju Evropske komisije objavljenom 4. novembra 2026. godine, nivo usklađenosti Srbije u ovoj oblasti i dalje je nizak. U izvještaju se navodi da je ukupna usklađenost Srbije s relevantnim odlukama i deklaracijama EU tokom 2026. iznosila približno 63 posto, dok je godinu ranije bila oko 67 posto. To pokazuje da postoje određeni oblici saradnje, ali i značajne razlike u važnim vanjskopolitičkim pitanjima.

HLADAN TUŠ IZ BRISELA! Nova vlast u Beogradu dobila poruku da ukoliko Vučić ...

Marta Kos govorila je i o političkim promjenama nakon izbora održanih u Srbiji krajem oktobra. U intervjuu je ocijenila da bi promjena vlasti mogla otvoriti prostor za drugačiji pristup evropskim integracijama. Ipak, naglasila je da sam izborni rezultat ne znači automatski napredak prema članstvu. U trenutku njenog razgovora za TVP World formalna saradnja s budućom srbijanskom vladom još nije bila započeta. Komesarka je objasnila da je potrebno sačekati formiranje nove vlade i tek nakon toga procijeniti postoji li spremnost za konkretnije pomake u odnosima s Evropskom unijom. Time je jasno razdvojila politička očekivanja od stvarnih odluka koje će nadležne institucije morati donijeti. Evropski put Srbije, prema njenim porukama, zavisit će od reformi i usklađivanja s pravilima Unije, a ne samo od javnih izjava o želji za članstvom.

Nekoliko dana kasnije, 4. novembra, evropska komesarka ponovo je govorila o Srbiji, ovoga puta u razgovoru za Radio-televiziju Srbije. Poručila je da je njen tim spreman sarađivati s novom vladom na reformama i obnovi međusobnog povjerenja. Među pitanjima koja Evropska unija smatra važnim izdvojila je vladavinu prava, demokratiju, slobodu medija i borbu protiv korupcije. Ove oblasti već godinama predstavljaju važan dio pristupnih pregovora Srbije, nezavisno od promjena u političkom rukovodstvu. Usklađivanje vanjske politike zato nije jedina obaveza na evropskom putu, nego jedan od važnih elemenata mnogo šireg procesa koji uključuje institucionalne, pravosudne i demokratske reforme. Čak i kada bi Srbija promijenila odnos prema sankcijama Rusiji, to samo po sebi ne bi garantovalo brz ulazak u Evropsku uniju. Za članstvo je potrebno ispuniti niz kriterija i dobiti saglasnost država članica u skladu s propisanim procedurama.

Pitanje sankcija ima i širi politički značaj jer se odnosi na strateško opredjeljenje buduće srbijanske vlasti. Evropska unija svoju zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku posmatra kao način usklađenog djelovanja prema međunarodnim krizama i sigurnosnim izazovima. S druge strane, odluke o odnosima s Rusijom u Srbiji su povezane s dugogodišnjom diplomatskom i ekonomskom saradnjom, ali i unutrašnjim političkim raspravama. Zbog toga eventualno mijenjanje dosadašnje politike ne predstavlja samo tehničko pitanje pristupnih pregovora, nego odluku koja može imati šire političke i ekonomske posljedice. Buduća vlada morat će procijeniti vlastite prioritete i odrediti kako će odgovoriti na očekivanja evropskih institucija. Brisel je pritom jasno stavio do znanja da će stvarne poteze procjenjivati na osnovu njihovih rezultata. Upravo zbog toga naredni period može biti važan za određivanje daljnjeg pravca evropskih integracija.

Evropska komisija u svom najnovijem paketu proširenja naglasila je da različite zemlje kandidati napreduju različitim tempom. Među državama koje su ostvarile značajnije pomake izdvajaju se Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina, dok Srbija i dalje ima otvorena pitanja u više oblasti pristupnog procesa. Takva situacija pokazuje da formalni status kandidata nije dovoljan za brz napredak prema članstvu. Za Srbiju će, pored reformi u oblasti demokratije i vladavine prava, posebno važno biti pitanje usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije. Ipak, konačan tempo pregovora zavisit će od mnogo različitih faktora, uključujući sprovođenje reformi i odluke evropskih institucija. Kos je svojim izjavama predstavila politička očekivanja Brisela, ali nije saopštila da je proces pristupanja Srbije formalno prekinut. Razlika je važna jer upozorenje o teškoćama u napredovanju ne znači automatski obustavu svih oblika saradnje.

 

Poruke evropske komesarke pokazuju da će se od nove vlasti u Beogradu očekivati jasniji odgovori na pitanja koja su godinama opterećivala odnose Srbije i Evropske unije. Jedno od najvažnijih ostaje odnos prema Rusiji, ali se očekivanja odnose i na funkcionisanje institucija, demokratiju, pravosuđe i slobodu medija. Evropska unija poručuje da političko opredjeljenje za članstvo mora biti praćeno konkretnim potezima i rezultatima, dok će odluku o daljnjem pravcu vanjske politike donositi institucije Srbije. Za sada nije moguće unaprijed tvrditi kakav će biti konačan ishod budućih pregovora. Jasno je, međutim, da su izjave Marte Kos postavile pitanje vanjskopolitičkog usklađivanja među najvažnije teme odnosa Beograda i Brisela. Hoće li nova srbijanska vlada promijeniti dosadašnji pristup ili pokušati nastaviti s politikom održavanja različitih međunarodnih partnerstava, pokazat će njene buduće odluke. A šta vi mislite, koliko bi pitanje sankcija Rusiji trebalo uticati na budućnost evropskih integracija Srbije?

Ads