U današnjem članku vam donosimo jednu zanimljivost iz ekonomskog i političkog života Srbije, gdje je Studentska lista predstavila prijedlog poreske reforme koji bi mogao značajno promijeniti način oporezivanja plata, nekretnina i naslijeđene imovine. Osnovna ideja programa jeste da građani koji ostvaruju niže prihode budu manje opterećeni porezima, dok bi osobe s visokim zaradama i velikom imovinom izdvajale više.

Posebna pažnja posvećena je zaposlenima, vlasnicima više nekretnina i ljudima koji nasljeđuju imovinu velike vrijednosti. Predložene promjene uključuju uvođenje više poreskih razreda, povećanje neoporezivog dijela zarade i drugačiji način obračuna poreza na imovinu. Jedna od najvažnijih mjera jeste povećanje neoporezivog dijela plate sa 23 na 35 posto prosječne zarade, što bi prema zamisli autora trebalo najviše koristiti zaposlenima s nižim primanjima. Međutim, program još ne sadrži sve podatke potrebne za obračun budućih poreskih obaveza. Zbog toga je važno naglasiti da je riječ o političkom prijedlogu, a ne o zakonu koji je već stupio na snagu.

Studentska lista svoj plan predstavila je u okviru ekonomskog programa pod nazivom „Privreda i finansije“, koji obuhvata različite mjere povezane s privrednim razvojem i državnim prihodima. Jedan od njegovih najvažnijih dijelova odnosi se na promjenu načina na koji se oporezuje rad. U sadašnjem sistemu Srbije primjenjuje se jedinstvena stopa poreza na zarade od deset posto, uz propisani neoporezivi mjesečni iznos. Predloženi model podrazumijevao bi prelazak na progresivno oporezivanje, odnosno sistem u kojem poresko opterećenje raste s visinom prihoda. To bi značilo da zaposleni s manjim platama imaju niže poresko opterećenje, dok bi oni s visokim zaradama mogli izdvajati veći dio prihoda za porez. Autori programa smatraju da bi takav pristup mogao doprinijeti drugačijoj raspodjeli poreskog tereta među građanima. Ipak, konkretni rezultati zavisili bi od preciznih poreskih stopa, granica razreda i načina obračuna. Ti detalji zasad nisu objavljeni, pa još nije moguće utvrditi kako bi se promjene odrazile na pojedinačne plate.

Posebno je zanimljiv prijedlog da se poreski razredi primjenjuju svakog mjeseca, neposredno prilikom isplate zarade. Time bi se promijenio način obračuna koji se danas koristi za određene kategorije godišnjih prihoda građana. Studentska lista predlaže ukidanje godišnjeg poreza na dohodak i prelazak na sistem u kojem bi se progresivno oporezivanje primjenjivalo već na mjesečna primanja. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi prije takve promjene trebalo precizno odrediti kako se oporezuju drugi izvori prihoda, uključujući samostalne djelatnosti, autorske honorare i prihode od izdavanja nekretnina. Ako bi određeni prihodi ostali izvan novog modela, moglo bi doći do neujednačenog poreskog tretmana različitih grupa građana. Zbog toga se reforma ne može posmatrati isključivo kroz porez na redovnu platu. Važno je sagledati cjelokupan sistem oporezivanja dohotka i njegov utjecaj na državne prihode.

Šest političkih stereotipa koje su srušili studenti u Srbiji - Vesti iz  Srbije, regiona i sveta - N1 info

ONO ŠTO IZDVAJAMO: VLASNICI VIŠE STANOVA MOGLI BI PLAĆATI VEĆI POREZ, A POSEBAN NAMET PREDVIĐEN JE I ZA PRAZNE NEKRETNINE

Pored promjena koje se odnose na zarade, Studentska lista predložila je i drugačiji način oporezivanja nekretnina. Prema planu, imovina jednog vlasnika posmatrala bi se zbirno, umjesto da se svaki stan ili drugi objekat oporezuje potpuno odvojeno. Takav pristup mogao bi dovesti do većih poreskih obaveza za osobe koje posjeduju nekoliko nekretnina ili imovinu velike ukupne vrijednosti. Program predviđa i mogućnost da lokalne samouprave uvedu dodatni porez na stanove koji ostaju prazni duže od dvanaest mjeseci. Ipak, takav namet ne bi bio automatski uveden u svim gradovima, nego bi zavisio od budućih zakonskih rješenja i odluka nadležnih lokalnih vlasti. Cilj predložene mjere jeste drugačije poresko tretiranje nekretnina koje vlasnici ne koriste za stanovanje ili iznajmljivanje. Međutim, program zasad ne precizira koliki bi dodatni porez bio niti na koji način bi se dokazivalo da je određeni stan zaista prazan. Zbog toga građani još ne mogu znati kakve bi konkretne obaveze imali prema novom modelu.

Promjena obračuna poreza na nekretnine otvorila bi i pitanje nadležnosti između državne Poreske uprave i lokalnih samouprava. Prema studentskom prijedlogu, prihodi od poreza na imovinu i dalje bi pripadali općinama i gradovima. Međutim, kada jedan vlasnik posjeduje nekretnine na području više lokalnih samouprava, zbirni obračun vodila bi Poreska uprava. Nakon toga bilo bi potrebno odrediti način na koji se prikupljeni novac raspoređuje između lokalnih budžeta. Autori programa navode da bi raspodjela trebala biti uređena zakonom, uz nastojanje da općine ne izgube prihode koje trenutno ostvaruju od poreza na imovinu. Takvo rješenje zahtijevalo bi međusobno povezivanje podataka o vlasništvu i vrijednosti nekretnina. Osim administrativnih pitanja, trebalo bi razjasniti i način procjene vrijednosti imovine koja ulazi u zbirni obračun. Bez tih detalja nije moguće precizno procijeniti utjecaj predloženog sistema na građane i lokalne budžete.

Još jedna važna promjena odnosi se na oporezivanje velikih nasljedstava, posebno kada je riječ o imovini velike tržišne vrijednosti. Studentska lista predlaže više poreske stope za takva nasljedstva, ali uz određena izuzeća koja bi trebala zaštititi porodičnu imovinu. Prema objavljenom programu, supružnik i porodični dom bili bi izuzeti, dok bi za svakog nasljednika bio predviđen visok neoporezivi iznos. Autori naglašavaju da cilj ove mjere nije samo povećanje budžetskih prihoda, nego i jasnije evidentiranje porijekla imovine te smanjenje mogućnosti izbjegavanja poreskih obaveza. Na taj način bi prijavljeno i oporezovano nasljedstvo moglo predstavljati dokumentovan dokaz o tome kako je određena osoba stekla imovinu. Ipak, program ne navodi vrijednosne granice iznad kojih bi se primjenjivale više stope. Zbog toga nije moguće reći koje bi porodice bile obuhvaćene novim pravilima niti kolike bi iznose morale plaćati.

Predložena reforma već je pokrenula raspravu među ekonomistima, posebno zbog pitanja može li smanjenje poreza na zarade zaista dovesti do značajnijeg povećanja iznosa koji zaposleni primaju. Profesor Ekonomskog fakulteta Mihail Arandarenko ocijenio je da je program zasad nedovoljno detaljan za pouzdanu procjenu njegovih ekonomskih posljedica. Podsjetio je da opterećenje zarada ne čini samo porez na dohodak, nego i doprinosi za penzijsko, zdravstveno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Ako bi se mijenjao samo porez na zarade, a doprinosi ostali isti, konačno rasterećenje pojedinih zaposlenih moglo bi biti znatno manje nego što se očekuje. Arandarenko smatra da bi ozbiljna reforma morala obuhvatiti i povezane dijelove poreskog sistema, kako bi se razumio njen ukupni utjecaj na građane. Također je ukazao na potrebu preciznijeg definisanja poreskih razreda i njihovih stopa. Bez tih informacija nemoguće je napraviti pouzdanu računicu o tome ko bi plaćao manje, a ko više.

Studentima u Srbiji stiže podrška iz regije: 'Jedan svijet, jedna borba'

Važno je naglasiti i da progresivno oporezivanje samo po sebi ne znači da se najviša poreska stopa automatski primjenjuje na cjelokupnu zaradu. U modelima koji koriste granične poreske razrede, različiti dijelovi prihoda mogu biti oporezovani po različitim stopama. Međutim, konačan način primjene zavisio bi od zakonskog modela koji bi eventualno bio usvojen u Srbiji. Zbog toga trenutno nije moguće tvrditi da bi zaposlenima s minimalnim primanjima plate sigurno porasle za određeni iznos niti da bi svi vlasnici više stanova plaćali jednako povećane poreze. Takve procjene zahtijevale bi konkretne brojeve, izuzetke i pravila koja u sadašnjem prijedlogu nisu detaljno određena. Osim efekata na pojedince, trebalo bi analizirati i posljedice po zapošljavanje, investicije i finansiranje javnih usluga. Promjena poreskog sistema može drugačije uticati na različite grupe građana, zbog čega je javna rasprava važna prije donošenja konačnih odluka.

Studentska lista ovim programom predlaže promjenu osnovnog pristupa poreskoj politici, prema kojem bi rad bio manje opterećen, a velika imovina i visoka primanja više uključeni u finansiranje javnih potreba. Međutim, između političkog programa i stvarne primjene nalazi se niz važnih koraka, uključujući izradu zakonskih rješenja, finansijske analize i parlamentarnu proceduru. Za sada nijedna od navedenih mjera nije stupila na snagu samo na osnovu objavljenog programa, pa građani trebaju nastaviti postupati prema važećim poreskim propisima. Konačni efekti zavisit će od toga hoće li prijedlog biti dodatno razrađen, u kojem obliku bi mogao biti usvojen i kako će biti uređen njegov odnos s postojećim sistemom doprinosa. Posebnu pažnju vjerovatno će izazivati porezi na vlasništvo više nekretnina i velika nasljedstva, jer se ti prijedlozi direktno odnose na raspolaganje privatnom imovinom. Jednako važno bit će pitanje koliko bi zaposleni s nižim primanjima zaista mogli imati koristi od drugačijeg obračuna poreza. Šta vi mislite, treba li porez na plate biti manji, dok bi vlasnici više nekretnina i velikih nasljedstava plaćali veće namete?

Ads